Kolektivna depresija zbog krize?

Već nekoliko mjeseci cijeli svijet je suočen sa ekonomskom krizom, sa neizvjesnim rokom trajanja i nepredvidivim krajem. Neminovno, posljedice ove krize prenesene su i na naše prostore. Da li nas je “uhvatila” kolektivna depresija i ima li više agresivnosti?

Ekonomista Svetlana Cenić kaže za "Večernje novosti" da u BiH već godinama većina živi u strahu, a manjina od širenja straha.

"Gore je sada nego odmah poslije rata, jer su se tada svi nadali da će biti bolje. Godine su prošle, a ono postalo još gore i još beskrupuloznije", smatra Cenićeva.

Glavni uzroci depresivnog stanja, prema njenom mišljenju su apatija, nemoć da se nešto promijeni, odsustvo politike koja bi se više bazirala na unapređenju standarda, a manje na samo svoje interese, uz istovremeno nametanje straha i nepoverenja, kako bi zamaglili činjenicu da za kratko vrijeme vladavine, rješavaju sva svoja životna pitanja.

"Užasan učinak ima i širenje lažnog optimizma i suludog entuzijazma, poslije kojeg dolazi takvo otrežnjenje i surova realnost, da je depresija većine još žešća ", ističe Cenićeva.

Ona smatra da osjećaj straha pojačavaju nacional-političke konfrontacije, kojima se služe skorojevići na vlasti, da pokriju svoju nesposobnost i pohlepu, ne mareći kakve katastrofalne posljedice to ostavlja na ljude.

"Samo pogledajte kako se licitira s tim ima li krize, ili nema. Ništa se ne radi, broj otkaza i samoubistava se svakim danom povećava, dok se pažnja javnosti usmjerava na neke kao ustavne promjene, amandmane, teritorije", kaže Cenićeva.

Ona je pesimista i kad je u pitanju opšta sigurnost građana, koji su sve više na meti pljački i napada na imovinu. Ona ističe da će toga, na žalost, biti sve više.

"Onaj kome je prekipjelo da gleda neviđenu pljačku koju sprovode vlasti, a nema da prehrani djecu, posegnuće za drastičnim. Tu su, zatim, i oni koji vide da pljačka prolazi nekažnjeno, pa su svakim danom sve smjeliji. Bojim se da će biti još mnogo gore, jer ne vidim da se išta radi, osim što se obračunava sa svakim ko drugačije misli ili ima drugačiji stav", kaže Cenićeva.

Psiholog Srđan Puhalo kaže da, generalno gledajući, mi permanentno živimo u krizi još od kraja osamdesetih prošlog vijeka.

"To se u velikoj mjeri odražava na mentalno zdravlje građana BiH, na šta će svakako uticati i svjetska ekonomska kriza. Da smo prepušteni sami sebi i da se ne možemo osloniti na državu u rješavanju ovog problema, pokazala su i skorašnja dešavanja u RS. Pojedinac je okrenut sebi i na njemu je da pronađe mehanizme, kako da se izbori sa svim nedaćama koje donosi budućnost", kaže Puhalo.

On smatra da ekonomski problemi, zajedno s političkom nestabilnošću, u velikoj mjeri utiču na mentalno zdravlje stanovništva.

"Stalna borba za preživljavanje, na ljude utiče tako da oni više nemaju vremena da se bave drugima, što stvara utisak izolovanosti i zaboravljenosti. Danas u BiH preovladavaju nepovjerenje i strah, što je veoma loše za razvoj društva, ali i pojedinaca", ističe Puhalo.

(MONDO)