"Nije vrijeme za ustavnu reformu u BiH"

Politički stavovi trenutno veoma su polarizovani, izjavila je direktor programa za Evropu Međunarodne krizne grupe Sabin Frejzer.

"U takvom okruženju lokalni političari teško da bi mogli predložiti nešto što bi bilo prihvatljivo za sve strane. Ustavnu reformu ne bi trebalo da nametnu spoljni faktori, nego domaći političari treba da se dogovore između sebe o ustavnim reformama, a za to treba vremena", rekla je Frejzerova.

Ona je u intervju za "Glas Srpske" navela da bi političari u BiH trebalo da odluče da li žele nastaviti sa nastojanjima za radikalnom revizijom Dejtonskog sporazuma i tako zaostaju za susjedima koji nastavljaju da idu prema EU ili žele da zajedničkim zalaganjima pronađu rješenja koje će ih vratiti na evropski put.

Prema riječima Frejzerove, prudski proces je početak evropskog pravca i donekle se pokazao uspješnim, posebno u potvrđivanju amandmana na Ustav o pitanju statusa Brčko distrikta.

"Rast tenzija između bošnjačkih partija i Agencije za istrage i zaštitu BiH, s jedne, i premijera Srpske Milorada Dodika, sa druge strane, usporio je ovaj proces", ocijenila je Frejzerova.

Frejzerova smatra da je ustavna reforma potrebna za članstvo u EU u svrhu uspostavljanja efektivnije države i usvajanja zakona usklađenih sa Unijom, koja će insistirati na jedinstvenoj liniji kontakta između nje i BiH, te će, ističe, svi morati da se usaglase o tome ko razgovara sa Briselom i o kojim pitanjima.

Ona je naglasila da se politika u BiH počela mijenjati, jer su "donedavno strane nastojale da ne razgovaraju jedna sa drugom, već su svoje stavove prenosile preko međunarodne zajednice, u prvom redu OHR-a".

Frejzerova je rekla da će za BiH biti ključno jače angažovanje SAD, ali da bi svoje prisustvo Vašington trebalo da shvati kao podršku nastojanjima EU, te da na zapadnom Balkanu ne bi trebalo da bude nadmetanja između SAD i EU.

"EU je BiH već pružila jasnu evropsku perspektivu, što je najdjelotvorniji način za garantovanje mira i stabilnosti na Balkanu. EU mora imati vodeću ulogu, čak i ako izgleda da izvjesna neslaganja unutar Unije usporavaju njeno proširenje", zaključila je Frejezerova.

Prema njenim riječima, Dejtona 2 ne bi trebalo da bude, jer je Dejtonski sporazum potpisan u određenom trenutku kada je međunarodna zajednica bila veoma angažovana u BiH i vojno i politički i finansijski.

"Potpisnici Dejtona su Srbija i Hrvatska. Poslije 17 godina nezavisnosti, ne bi imalo smisla da dvije susjedne zemlje imaju tako direktan uticaj na pitanja koja se tiču BiH. Umjesto toga, jaču ulogu trebalo bi da ima EU, naročito uvođenjem ojačane funkcije specijalnog predstavnika EU (EUSR), koji bi zamijenio OHR nakon njegovog zatvaranja", ocijenila je Frejzerova.

(MONDO)