Haški tribunal je još 2009. godine dozvolio da pravosuđe u BiH vodi proces protiv Nasera Orića, iako ga je ovaj sud godinu ranije oslobodio optužbi
Haški tribunal je još 2009. godine dozvolio da pravosuđe u BiH vodi proces protiv srebreničkog komandanta takozvane Armije BiH Nasera Orića, iako ga je ovaj sud godinu ranije pravosnažno oslobodio optužbi za ratne zločine nad Srbima u Srebrenici i Podrinju, piše "Glas Srpske".
Pretresno vijeće Haškog tribunala u sudijskom sastavu Karmel Agius, Kevin Parker i O-Gon Kvon tada je odbacilo prijedlog Orićeve odbrane da, nakon oslobađajuće presude, naredi obustavljanje dalje istrage protiv Orića u BiH koju je tada vodilo Okružno Tužilaštvo u Bijeljini, piše list.
Haški tribunal je time dao "zeleno svjetlo" Okružnom Tužilaštvu u Bijeljini za nastavak započete istrage protiv Orića, ali mu je odmah zatim taj predmet oduzelo Tužilaštvo BiH.
U odluci Haškog tribunala od 7. aprila 2009. godine, koja je u posjedu "Glasa Srpske" i koju je potpisao sudija O-Gon Kvon, navodi se da je Orićeva odbrana 11. decembra 2008. godine podnijela prijedlog koji se odnosi na kršenje pravila da se ne može dva puta suditi za isto djelo.
Haški tribunal je zaključio da prijedlog, podnesak i odgovor ne pružaju dokaze da se Oriću sudilo u Tribunalu ili mu se sudi u sudovima u BiH za bilo koji od zločina koji su predmet istrage koju protiv njega vodi tužilaštvo u Bijeljini.
U obrazloženju se ističe da ne postoji kršenje člana 10 /1/ Statuta suda, jer Oriću nije suđeno u Sudu BiH za djela koja čine ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava po Statutu, a za kojim mu je Haški tribunal već sudio.
Ne postoje ni informacije koje pokazuju da je pokrenut krivični postupak protiv Orića u nekom sudu u BiH za zločin za koji mu je Tribunal već sudio, pa propis 13 nije primjenjiv. U skladu sa članom 10 /1/ i propisom 13 odbacuje se prijedlog Orićeve odbrane, navedeno je u obrazloženju odluke koju je potpisao O-Gon Kvon.
Istraga protiv Orića i drugih pokrenuta je 1993. godine zbog osnova sumnje da su počinili ratni zločin nad srpskim civilima 1992. i 1993. godine na području Srebrenice i Bratunca, u Kravici i Zalazju.
Tužilaštvo Srbije za ratne zločine zatražilo je istragu protiv Orića i još četiri Bošnjaka osumnjičena za ratni zločin nad Srbima u Podrinju. Zahtjev je podnesen Višem sudu u Beogradu zbog sumnje da su Orić i ostali počinili ratni zločin protiv srpskih civila u mjestu Zalazje i Donji Potočari, u opštini Srebrenica 12. jula 1992. godine.
Beogradska kancelarija Interpola dostavila je svim članicama Interpola međunarodne potjernice s ciljem hapšenja i ekstradicije Orića i Meholjića.
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u BiH obavijestila je Interpol Beograd, Generalni sekretarijat Interpola, Ministarstvo pravde BiH i nadležne policijske agencije u BiH o nemogućnosti raspisivanja difuzne potjernice za njima na teritoriji BiH i nemogućnosti njihovog izručenja, s obzirom da su državljani BiH.
(Srna)