Ruska Federacija nije za "raspakivanje" Dejtonskog mirovnog sporazuma, naglašava ruski ambasador u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko
Ruska Federacija nije za "raspakivanje" Dejtonskog mirovnog sporazuma - za tako nešto nema konsenzusa unutar BiH, naglašava ruski ambasador u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko u intervjuu Srni.
"Kod nekih političkih faktora u BiH, možda, postoji volja, ali nema potpunog političkog konsenzusa kao osnove za takvo djelovanje. A ako toga nema, onda je to prazna priča", navodi Bocan-Harčenko.
Bocan-Harčenko napominje da je "poznato da izvan BiH postoje određeni krugovi koji 'ne spavaju mirno' zato što je Republika Srpska mirna i stabilna", i upozorava da je "moguć pokušaj mješanja u unutrašnje stvari i posredovanja s ciljem nametanja nekih rješenja".
On ne želi da se upušta u razmatranje scenarija o "prelijevanju" krize iz Federacije BiH u Republiku Srpsku, napominjujući da je bilo pokušaja izazivanja nereda i nemira u Srpskoj, ali da su vlasti preduzele mjere i održale mir i stabilnost.
"Mora se istaći da Republika Srpska nije izuzetak kada je riječ o ekonomskim poteškoćama i niko ne stvara iluziju da tu nema nikavkih problema. Ali, u Republici Srpskoj postoji jasna usmjerenost predsjednika Milorada Dodika i Vlade Srpske da rade na rješavanju socijalnih pitanja", kaže Bocan-Harčenko.
Ruski ambasador smatra da su protesti koji se od 7. februara svakodnevno organizuju u gradovima širom Federaciji BiH - unutrašnje pitanje i da Rusija očekuje od domaćih političkih predstavnika da nađu rješenje za krizne situacije.
Bocan-Harčenko naglašava da se ne mogu povlačiti paralele između situacije u Federaciji BiH i Ukrajini, u kojoj, stiče se utisak, sporazum Viktora Janukoviča i predstavnika opozicije služi samo kao paravan koji ima za cilj da se uspostavi vlast na osnovu činjenica na terenu.
"Ruska Fedracija se izjasnila za nemiješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja", rekao je Bocan-Harčenko i ocijenio da Savjet za provođenje mira ne treba da učestvuje u razrješavanju situacije u Federaciji BiH na način koji odgovara nekom izvan BiH.
On podsjeća da je Ruska Federacija nekoliko puta jasno stavila do znanja da je kriza u Federaciji BiH nastala u proljeće 2010. godine nakon odluke visokog predstavnika Valentina Incka.
Bocan-Harčenko podsjeća i da Rusija nije podržala Inckovu odluku kojom je otvoren put za formiranje Vlade Federacije BiH koja je nije vodila funkcionalnosti nego ka daljem produbljivanju krize, kako ekonomske tako i odnosa unutar ovog entiteta.
"Mi smo jasno stavili do znanja da je to unutrašnji problem Federacije BiH i da PIK nije najbolji forum za razmatranje tog pitanja. U svakom slučaju, moramo voditi računa i o geografiji zbivanja, odnosno u FBiH i činjenici da je Republika Srpska stabilna", rekao je Bocan-Harčenko.
Ruski ambasador u BiH ističe da mu nisu poznati "modeli za BiH" koje pominju visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Ketrin Ešton i komesar za proširenje EU Štefan File, a za koje je prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić rekao da su - "teško ostvarivi".
"Kada je riječ o stavu Rusije, mi za sada, dok se nađe neki novi konsenzus, polazimo od toga da je 'Dejton', ako se ispravno poštuje, model koji obezbjeđuje stabilnost i koji još ima potencijal da doprinese razvoju BiH", navodi ruski ambasador u intervjuu Srni.
On naglašava da problem nije u Dejtonu i njegovoj funkcionalnosti, što se često čuje, već u njegovom kršenju.
Ambasador Bocan-Harčenko navodi da pažljivo prati situaciju u BiH i zaključuje da je najvažnije da ne dođe do podizanja međunacionalnih tenzija pod izgovorom nekih takozvanih "građanskih akcija", kojima se nastoji narušiti struktura koja se zasniva na Dejtonskom mirovnom sporazumu.
(Srna, Foto: Press)