Predstavnici tri međunarodne organizacije apeluju na Džozefa Bajdena i SAD da imenuju specijalnog predstavnika SAD za BiH.
Predsjednik Društva za ugrožene narode - Internacional iz Getingena Tilman Zikl, Šaron Silber iz organizacije "Jevreji protiv genocida" iz Njujorka i Džil Savit u ime Projekta prevencije genocida iz Njujorka apeluju na SAD i potpredsjednika Džozefa Bajdena da se zauzmu za imenovanje specijalnog izaslanika SAD za BiH koji bi energično radio na tome da se stvore jake državne strukture za funkcionalnost ove države.
Troje potpisnika apela, koji je upućen u ime preživjelih žrtava, od SAD-a i Bajdena traže i to da konačno bude stvorena jedinstvena multietnička i multireligijska policija na cjelokupnom području BiH, kao garancija sigurnosti života i imovine povratnika svih nacionalnosti.
Oni apeluju i na ukidanje tzv. entitetskog glasanja u parlamentu BiH, kako donošenje zakona u korist države BiH više ne bi bilo blokirano, zatim na ubrzanje prijema BiH u Evropsku uniju i na jači pritisak na Srbiju, kako bi konačno došlo do izručenja optuženog ratnog zločinca Ratka Mladića Tribunalu za ratne zločine u Hagu.
Potpisnici traže i jačanje funkcija Suda BiH, koji se bavi procesuiranjem ratnih zločina, kao i specijalni politički status sa ciljanom ekonomskom podrškom opštini Srebrenica - po uzoru na Distrikt Brčko.
Polazište za apel je Dejtonski mirovni sporazum, kao razočarenje "nakon vojne intervencije NATO-a radi sprječavanja agresije i genocida u BiH 1995", te činjenica da su se "evropske države pokazale neuspješnim da od BiH naprave funkcionalnu državu u kojoj će ratni zločinci biti kažnjeni, a preživjele žrtve ratnih zločina i genocida doživjeti pravdu".
Obraćajući se Bajdenu kao osobi koja je "u znatnoj mjeri doprinijela tome da SAD 1995. provedu vojnu intervenciju NATO-a", potpisnici ga podsjećaju na to da "bosanski problem do danas nije riješen", jer je 2,2 miliona prognanika ove zemlje, svih etničkih i religijskih zajednica, Dejton doživjelo kao novu katastrofu.
"Polovina njih do danas se nije uspjela da se vrati u svoje prijeratne domove, danas žive rasuti po evropskim zemljama, SAD-u, Kanadi i Australiji, a oni koji su se vratili u BiH najčešće ne žive u svojim prijeratnim mjestima boravka - navedeno je u apelu, uz striktnu napomenu da "BiH u hiljadu godina svoje tradicije nije poznavala podjelu, a doživjela je podjelu po linijama trenutnog vojnog razgraničenja u dvije de facto države, te su tako inicijatori genocida nagrađeni s jednom polovinom države".
Društvo za ugrožene narode - Internacional naglašava da je kao organizacija za ljudska prava više nego i jedna druga takva nevladina organizacija neprestano podizala glas i podsjećala na to da je više od 100.000 bosanskohercegovačkih civila, među kojima je više od 90 posto Bošnjaka, bilo žrtva genocida te da su koncentracione logore, logore za silovanja, opsadu i neprestano bombardiranje gradova, uništavanje 1.189 džamija i mnogobrojnih katoličkih crkava vlade evropskih država četiri godine nijemo posmatrale.
De facto u Bosni i Hercegovini danas postoje dvije države - tzv. bosansko-hrvatska federacija“ - Federacija BiH i tzv. Republika Srpska, stav je Društva za ugrožene narode - Internacional.
(Fena)