Više od 40 osoba, čiji su posmrtni ostaci pronađeni poslije rata u BiH, pogrešno je identifikovano,
Neke od njih su i dalje sahranjene pod tuđim imenom i prezimenom, prenosi Birn.
Jedan od najčešćih razloga pogrešne identifikacije je klasična metoda kojom je identifikovano 8.300 žrtava. Ta metoda se u BiH koristila tokom rata, pa sve do 2001. godine, kada je počela sa radom DNK laboratorija Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP).
Riječ je o prepoznavanju posmrtnih ostataka od porodice žrtve na osnovu spoljnih pokazatelja, identifikacionih dokumenata pronađenih uz žrtvu, na osnovu odjeće, spoljnog pregleda posmrtnih ostataka od vještaka sudske medicine i utvrđivanja značajnih pokazatelja u smislu pola žrtve, visine ili starosti, navodi Birn.
Vještaci sudske medicine smatraju da ova metoda identifikacije nije pouzdana, te da je DNK analiza jedino rješenje. Vještak Rifat Kešetović smatra da postoji 30 odsto mogućnosti da se desi greška kada porodica identifikuje tijelo.
Predsjednik Udruženja porodica nestalih lica Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić rekao je da pogrešna identifikacija stvara veliki problem porodicama, te tvrdi da se greške dešavaju i prilikom DNK analize.
"Grešaka ima ovdje u Sarajevu i Krajini na hiljade... U Istočnom Sarajevu imali smo jednu pogrešnu identifikaciju. Radilo se o tijelu Dragoslava Kuline", naveo je Mandić.
Milena Kulina, majka Dragoslava Kuline, podigla je spomenik tuđem djetetu, jer je tijelo njenog sina zamijenjeno sa tijelom mladića iz Bratunca.
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović smatra da nema toliko grešaka koliko se u nekim krugovima tretira, mada su i ti pojedinačni slučajevi veoma bitni.
"Znam za desetak slučajeva. Obavijestili smo porodice, ali oni više ne žele da kroz sve to ponovo prolaze", naveo je Mitrović.
U Institutu za nestala lica BiH kažu da upotrebom klasične metode nije napravljen veliki broj grešaka, navodeći primjer goraždanskog područja gdje se to dogodilo.
Portparol Instituta Lejla Čengić rekla je da je od oko 8.000 žrtava pogrešno identifikovano oko 0,5 odsto.
(Srna)