Danima se ne stišava "bura" oko raspisivanja potjernica u slučaju "Dobrovoljačka", a nova reagovanja stižu iz kabineta Predsjedništva BiH i OHR-a.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović ocijenio je da izjave, koje su se mogle čuti posljednjih dana povodom raspisivanja potjernica za osumnjičenim za ratne zločine u slučaju "Dobrovoljačka", predstavljaju pokušaj zaštite odgovornih i sprečavanje utvrđivanja istine.
"Šta u stvari znače izjave da je u pitanju `narušavanje dobrosusjedskih odnosa`, `realizacija ratnih ciljeva`, `politički motivisano postupanje`, `narušavanje integriteta institucija BiH` i slično. Riječ je zapravo o zamagljivanju suštine stvari, a suština je da je u `Dobrovoljačkoj` počinjen brutalan zločin u kojem su ubijena 42, a ranjena 73 pripadnika JNA i da za to do današnjeg dana niko nije odgovarao", ocijenio je Radmanović naglasivši da nažalost, nije čuo da je neko od autora ovih izjava zatražio kažnjavanje počinilaca.
Radmanović je dodao da se, umjesto toga, pričaju priče u vezi sa nadležnosti i nekakvoj zloj namjeri koja stoji iza svega, a čija je svrha u stvari prikrivanje zločina.
"Pitanje nadležnosti se uopšte ne bi ni postavljalo da je ovaj slučaj riješen kada je to trebalo. Ko je to, sve ove godine spriječavao Tužilaštvo BiH da pokrene proceduru i kazni odgovorne. Do ove situacije nije trebalo ni doći, i ne bi ni došlo, da je postupano pravovremeno. Rješenje treba tražiti u direktnoj komunikaciji i saradnji Tužilaštava BiH i Srbije kako bi ubuduće bili izbjegnuti nesporazumi i ostvaren osnovni cilj", istakao je Radmanović u izjavi dostavljenoj iz Predsjedništva BiH.
Komentarišući nalog ministra bezbjednosti BiH Tarika Sadovića za povlačenjem potjernica, Radmanović je pitao gdje je u demokratskim državama moguće da pojedinac odlučuje o tome, a BiH pretenduje da bude jedna od takvih.
"Koliko znam, u demokratskim društvima odluku o raspisivanju i povlačenju potjernica donosi sud. Ministar je, međutim, sebi dao za pravo da to sam čini. Zbog toga ne treba da nas začudi ako uskoro počne i da sudi drugima", konstatovao je Radmanović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je ocijenio da je u cijeloj priči poražavajuća izjava da se sve ovo čini "kako bi bili zaštićeni državljani BiH".
"Da li to znači da počinioca zločina treba zaštititi zato što je državljanin BiH, da li ga ta okolnost oslobađa odgovornosti? Onaj ko je počinio zločin bi, valjda, trebalo da odgovara bez obzira na to kako se zove, gdje je rođen i čiji je državljanin. Valjda je to suština", naveo je Radmanović.
On je ocijenio da sve ovo nije dobro ni za koga u BiH i da bi političari trebalo da rade svoj posao, a ne da daju neodgovorne izjave koje predstavljaju političke pritiske na pravosudne organe i dodatno zaoštravaju političke prilike.
"To nam, zaista, sada ne treba. Stoga, pozivam sve odgovorne da prestanu sa politizacijom ovog slučaja i sa podizanjem tenzija, te da pravosudnim organima dopuste da rade svoj posao", poručio je Radmanović.
On je istakao da cilj svih u BiH mora da bude kažnjavanje odgovornih za ratne zločine, ali ne selektivno u zavisnosti od toga kome narodu pripadaju počinioci, već svih bez izuzetka.
Kancelarija visokog predstavnika ( u BiH je više puta ukazala na potrebu za pravosudnom saradnjom među zemljama u regionu, posebno kada je riječ o ratnim zločinima, izjavio je portparol OHR-a Oleg Milišić povodom slučaja "Dobrovoljačka".
Milišić je podsjetio da su Hrvatska i Srbija potpisale odgovarajući sporazum u toj oblasti i da bi OHR podržao slične bilateralne dogovore Tužilaštva BiH.
Pravosudni organi u Srbiji pokrenuli su istragu protiv 19 državljana BiH u vezi sa ratnim zločinom u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine, kada su u centru Sarajeva snage tadašnje Armije BiH i "zelenih beretki" napali kolonu JNA koja se mirno povlačila iz kasarne.
Među ovim licima je i član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić. Interpol Srbije je prošle nedjelje počeo sa raspisivanjem međunarodnih potjernica za više lica osumnjičenih za ratne zločine u slučaja Dobrovoljačka ulica.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je zahtjev Tužilaštvu BiH za pokretanje krivičnog postupka i raspisivanje međunarodne Interpolove potjernice za bivšim predsjednicima SRJ Dobricom Ćosićem i Zoranom Lilićem, kao, kako je rekao, odgovor na postupke Srbije za slučaj "Dobrovoljačke ulice".