Građani Bosne i Hercegovine u toku jedne godine popiju između pet i 7,4 litra alkohola, što je najmanje u regionu.
Prema posljednjem istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Evropi samo građani Turske piju manje.
Prema ovoj analizi, gotovo tri četvrtine popijenog odnosi se na žestoka alkoholna pića, nakon čega je najpopularnije pivo, sa učešćem od 23 odsto. Na trećem mjestu je vino sa sedam odsto učešća u ukupnoj količini svega što se slilo niz grla građana, prenose "Nezavisne novine".
Gledajući okruženje, najviše se pije u Srbiji, gdje prosječan stanovnik u toku godine popije više od 12,5 litara alkohola, zatim u Hrvatskoj od 10 do 12,4 litra po stanovniku, dok uz građane BiH najmanje piju Albanci i Makedonci.
Na drugoj strani, tradicionalno, alkohol se najviše "troši" u zemljama istočne i centralne Evrope, gdje Rusi, Ukrajinci, Poljaci, Česi, Mađari i Bjelorusi stariji od 15 godina, kako se navodi, za godinu dana popiju više od 12,5 litara alkohola i alkoholnih pića.
Od ostalih zemalja svijeta, prosječan stanovnik Amerike godišnje konzumira od 7,5 do 9,9 litara alkohola, Kine od pet do 7,4 litra, Indije od 2,5 do 4,9 litara, a prosječan stanovnik Kanade od 10 do 12,4 litra godišnje.
Stručnjaci iz oblasti borbe protiv alkoholizma smatraju kako su objavljeni podaci za BiH realni, ali kako ih u svakom slučaju treba uzeti sa rezervom zbog načina na koji se prikupljaju podaci i vodi evidencija u ovoj oblasti.
"U istraživanje je trebalo uzeti i druge elemente, kao što je broj oboljelih u kojem bi se vodila evidencija o svim posljedicama pijenja, što kod nas nije toliko evidentirano, a što bi dalo bolju i precizniju sliku", kazala je Tatjana Maglov, doktor i nacionalni koordinator za bolesti ovisnosti u RS.
Prema njenom mišljenju, potrošnja po glavi stanovnika je puno veća.
"Evropska unija ima uređen sistem proizvodnje alkohola, dok kod nas postoji i privatna proizvodnja, koja nije pod kontrolom", kazala je ona.
Inače, prema raspoloživim podacima, u RS od 30.000 do 40.000 građana svakodnevno konzumira alkohol, dok se njih oko 2.000 bori sa bolešću ovisnosti.
Doktor Nermana Mehić-Basara, direktor Zavoda za alkoholizam i toksikomaniju Kantona Sarajevo, takođe smatra kako su podaci realni, ali i ističe da je najveći problem, kada je borba protiv alkoholizma u pitanju, primarna zdravstvena zaštita.
"Društvo ne vodi brigu o primarnoj prevenciji i ne izdvaja sredstva da se ona sprovodi u kontinuitetu. Svjetska zdravstvena organizacija je jasno rekla da je potrebno tri godine u kontinuitetu svaki dan po tri minuta u svim medijima emitovati program primarne prevencije kako bi se došlo do nekih rezultata", kazala je ona, dodajući kako građani u BiH piju umjereno.
Na pitanje zašto je i pored pozitivnih rezultata alkohol uzročnik gubitka mnogih života, prije svega u saobraćaju, Mehić-Basara kaže kako najveći problem leži u neadekvatnim zakonskim odredbama i neodgovornim vozačima, koji voze pod dejstvom alkohola.
Inače, prema podacima WHO, procjenjuje se da je alkohol krivac za smrt 2,5 miliona ljudi širom svijeta godišnje, što je više od side ili tuberkuloze. U Rusiji, na primjer, jedna od pet smrti muških osoba uzrokovana je alkoholom.
(MONDO)