Kanadski diplomata Džejms Biset ukazao na štetne posljedice američkog uplitanja na Balkanu.
Na naučnom skupu u Torontu o američkoj politici na Balkanu, Biset je rekao da najavljena aktivnija uloga SAD u ovom regionu neminovno izaziva zabrinutost.
Biset, koji je direktor Fondacija lorda Bajrona za balkanske studije, izrazio je uvjerenje da nikakve radikalne izmjene postojećeg ustavnog okvira u BiH neće biti ostvarive ukoliko Republika Srpska (RS) bude odlučna u odbijanju da joj se nametnu rješenja koja su suprotna njenim osnovnim interesima.
Impresioniran onim šta je vidio prilikom posjete Srpskoj sredinom maja, Biset je u uvodnom izlaganju na naučnom skupu koji je organizovala Fondacija, naglasio da je RS znatno ekonomski ojačala, a da postoji i visok stepen političkog jedinstva po osnovnom pitanju - očuvanju Republike.
Govoreći o težnji Vašingtona da se ojača centralna vlast u Sarajevu i oslabi RS, Biset je izrazio nadu da će se evropski saveznici Amerike biti manje skloni da se povinuju diktatu iz Vašingtona nego ranije, jer bi ceh za novu krizu u BiH bio na njihov teret.
Bombardovanjem Srbije 1999. godine "suštinski je poremećen cjelokupni okvir mirovnog i bezbjednosnog poretka u svijetu," smatra Biset i upozorava da je još početkom 1992. godine Amerika krajnje štetno intervenisala kada je tadašnji ambasador SAD u Beogradu Voren Cimerman uticao na Aliju Izetbegovića da povuče svoj potpis sa Lisabonskog sporazuma kojim je mogao da bude izbjegnut rat u BiH.
Da inicijativa državnog sekretara SAD Hilari Klinton o "nesvršenom poslu" na Balkanu ne sluti na dobro naglasio je i izvršni direktor Fondacije Srđa Trifković.
On vidi tri osnovna motiva ovakve američke politike: vazda jalovu nadu da će podrškom muslimanskoj strani na Balkanu Amerika zaraditi neke poene u islamskom svijetu u cjelini, zatim želju nove administracije da se barem na nekom kutku planete pokaže da je Amerika još u stanju da nameće svoju volju, kao i težnju recikliranih kadrova iz ere američkog predsjednika Bila Klintona - koji su se pod Barakom Obamom vratili na uticajne položaje - da reaktiviraju politiku kakvu su na prostorima bivše Jugoslavije vodili 1990-tih godina, a koju i dan-danas smatraju uspješnom.
Trifković smatra da je prednost RS u tome što "oni koji žele da bitno promijene stanje u BiH moraju da se oslone na izvrtanje činjenica kako bi pravdali svoje ciljeve'', ali da ''Srbi na svojoj strani imaju ne samo istinu nego i pravo, tj. jasno definisan ustavni okvir koji je utemeljen međunarodnim ugovorima".
Direktor Američkog savjeta za Kosovo Džejms Džatras smatra da će otpor unitarizaciji BiH, za koju se zalaže Vašington, doći ne samo iz Moskve nego i iz nekih evropskih prijestonica.
''Više ne živimo u 90-tim, koje su bile period potpune globalne premoći SAD već u multipolarnom svijetu u kome se Moskva, Peking i Delhi sve smjelije odupiru svakom pokušaju nametanja hegemonizma Vašingtona'', rekao je Džatras.
Kanadski strateški analitičar indijskog porijekla Sunil Ram u izlaganju je naglasio da su u toku krupne ekonomske i političke promjene usljed kojih Amerika gubi poziciju dominirajuće svjetske sile.
Srbija i RS trebalo bi da sagledaju sve izvjesniju krizu zapadnih struktura i institucija i da shodno tome traže partnere među onima kojima pripada budućnost, rekao je Ram i dodao da su, osim toga, Srbi drevan i ponosan narod pa je teško shvatiti zašto bi i pomislili da traže pomoć od onih koji im ne žele dobro sada i koji im tokom protekle dvije decenije ništa dobro nisu donijeli.
''SAD na Balkanu uvijek su bile dio problema - a ne rješenja'', istakao je Ram.
U Torontu su u petak, 22. maja, održana dva naučna skupa o američkoj politici na Balkanu koje je organizovala Fondacija lorda Bajrona za balkanske studije.
(Srna)