Haški optuženik Radovan Karadžić zatražiće otvoranje "mini procesa" na kome bi se dokazalo postojanje sporazuma sa Holbrukom.
Tim za odbranu Radovana Karadžića najavio je danas da će od Haškog tribunala zatražiti da se u okviru sudjenja bivšem predsjedniku Republike Srpske otvori "mini proces" na kom bi se dokazalo postojanje sporazuma Karadžić-Holbruk.
Ukoliko Tribunal prihvati da izvede dokaze, sasluša niz svjedoka i medjunarodnih diplomata koji su prisustvovali pregovorima o imunitetu izmedju Karadžića i američkog diplomate Ričarda Holbruka, dokazala bi se nenadležnost i sudjenje Karadžiću bi bilo izlišno, izjavio je advokat Goran Petronijević na konferenciji za novinare u Medjunarodnom pres centru Tanjuga.
On je objasnio da je odbrana Karadžića juče sudu podnijela prijedlog za obacivanje optužnice zbog nenadležnosti, uz prijedlog za izvodjenje dokaza i saslušanje svjedoka koji bi potvrdili da je Holbruk djelujući u ime Savjeta bezbjednosti UN, a na zahtjev Kontakt grupe, obećao bivšem lideru bosanskih Srba da neće biti procesuiran ukoliko se povuče iz javnog i političkog života u BiH.
Medju pozvanim svjedocima našli bi se prvenstveno Holbruk, Filip Goldberg, Lorens Batler i druge tadašnje američke diplomate, zatim bivši zvaničnici RS Biljana Plavšić, Aleksa Buha, Momčilo Krajišnik i drugi, naveo je Petronijević.
Napominjući da su pregovori o povlačenju Karadžića iz političkog i javnog života trajali godinu dana, a ne samo 18 i 19. jula 1996. kada je sporazum postignut, Petronijević je istakao da je prvenstveni cilj tog sporazuma kao i samog podizanja haške optužnice protiv Karadžića, bilo njegovo eliminisanje iz Dejtonskih pregovora.
"Holbruk nije želio da Karadžić sjedi tokom pregovora u Dejtonu preko puta njega, njegovo (Karadžićevo) učešće u pregovorima dovelo do povoljnijih rješenja za Srbe, te ga je bilo neophodno na vrijeme iz njih isključiti", kazao je Petronijević.
On je istakao da kao dokaz nenadležnosti suda (odnosno svjesti tužilaštva da nema ovlašćenja da goni Karadžića) obrana posjeduje transkripte razgovora iz 2004. izmedju bivše glavne tužilje haškog tužilaštva Karle Del Ponete i bivšeg visokog funkcionera RS Dragana Kalinića, u kom je poručila da se "Karadžić skloni".
Advokat Svetozar Vujačić je izjavio da odbrana sada mora da dokazuje postojanje usmenog sporazuma Karadžić - Holbruk, iako je postojao i njegov pisani trag sa potpisima ugovornika, jer je u vrijeme ministrovanja Gorana Svilanovića izgorjela arhiva Ministarstva spoljnih poslova u Beogradu.
"Objašnjenje za požar u arhivi bilo je da je tog 22. septembra 2002. radnik arhiva upalio grejalicu koja je izazvala vatru, iako je tog dana temperatura bila 20 stepeni", kazao je Vujačić, aludirajući na namjerno uništavanje dokaza, odnosno pisanog traga o sporazumu Karadžić - Holbruk.
Prema riječima Profesora Pravnog fakulteta u Beogradu Koste Čavoškog, Holbruk nije djelovao u svoje lično ime već u ime Savjeta bezbjednosti u kom je devedesetih godina Amerika bila ključni faktor, te je nesporno da je i Tribunal kao tijelo UN "obavezano ugovorom koji je Holbruk postigao sa Karadžićem u ime UN".
On je pojasnio da u medjunarodnom pravu i diplomatiji važe i takozvani "džentlmenski sporazumi" koji se zaključuju usmeno i obavezuju davanjem riječi, podsjećajući na slučaj rješavanja "kubanske krize" dogovorom Roberta Kenedija i ruskog ambasadora u SAD o povlačenju sovjetskih raketa sa Kube šezdesetih godina prošlog vijeka.
Čavoški je dodao da je pred Tribunalom potrebno dokazati postojanje tog sporazuma i Holbrukove veze sa Savjetom bezbjednosti, kao i da je Karadžić imao razloga da vjeruje da pregovara sa ozbiljnom osobom koja istupa u ime ozbiljne institucije a ne u svoje lično ime.
Profesor Pravnog Fakulteta u Beogradu Branko Rakić napomenuo je da se Karadžić prihvatanjem Holbrukovog prijedloga za povlačenje iz političkog života "lišio nečeg legalnog i legitimnog - sklonio se s mjesta predsjednika RS, zarad obećanja da neće biti gonjen od nelegalnog suda zbog nečega što nije učinio".
Članovi tima za Karadžićevu odbranu požalili su se na neadekvatnu pomoć države Srbije u prikupljanju dokaza i potrebne dokumentacije, ističući da "oni koji mogu da pomognu to namjerno ometaju, štiteći nečije tudje interese".
Karadžić je u jučerašnjem prijedlogu za odbacivanje optužnice ponovo naveo da je sporazum postignut 18. i 19. jula 1996. na sastanku Holbruka sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem u Beogradu.
Specijalni izaslanik SAD za Balkan Holbruk predložio je tada da se Karadžić povuče sa svih položaja u vlastima RS, uključujući dužnost predsjednika RS i Srpske demokratske stranke, kao i iz javnog života, garantujući da u tom slučaju neće biti procesuiran u Haškom tribunalu.
"Taj prijedlog je prihvaćen, a Holbruk je zatim tražio da Karadžić i vlasti RS potpišu tekst sporazuma koji je unaprijed pripremio, ali je odbio da lično potpiše dokument navodeći da mu se može vjerovati da će sporazum poštovati", navodi se u Karadžićevom podnesku.
Uz zahtjev za odbacivanje optužnice, odbrana je priložila kopiju tog dokumenta koji je 1996. potpisao Karadžić.
Bivši predsjednik RS optužen je za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje medjunarodnih talaca.
Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula prošle godine poslije 12 godina skrivnaja pod lažnim identitetom, a u Hag je prebačen 30 jula.
(Tanjug)