Predsjednik NSRS Igor Radojičić izjavio je da na posebnoj sjednici parlamenta danas moglo čuti, posebno od opozicionih poslanika, da su saglasni sa formiranjem Fonda solidarnosti, ali ne i predloženim načinom njegovog punjenja.
On je naglasio da se apostrofira rasprava o budžetu, ali da se, osim republičkog, ne pominju budžeti lokalnih zajednica.
Radojičić je naveo da 85 odsto stanovništva Srpske živi na teritoriji opština pogođenih poplavama i klizištima, te da je oko 80 odsto privrednih subjekata registrovano ili posluje u opštinama pogođenim poplavama.
"Kada govorimo o Republici, ne govorimo o nekoj republici koja postoji negdje sa strane i budžetu koji je sa strane, već o budžetu koji prihoduje od tih opština i tih subjekata", istakao je Radojičić.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da će članovi Vlade u Upravnom odboru Fonda solidarnosti biti angažovani bez naknade.
Tokom skupštinske rasprave o prijedlogu zakona Vlade Republike Srpske za sanaciju štete od poplava, Cvijanovićeva je rekla da se nada da će Republika Srpska sa vlastima na nivou BiH doći do rješenja koji će biti apsolutno u funkciji potreba onih koji su ugroženi i oštećeni u poplavama.
"Priča o PDV-u, cijenama dokumenata i slično je priča za koju razumijemo da nije samo vezana za Republiku Srpsku. Možemo da iniciramo i već smo preduzeli određene korake kada je riječ o Upravi za indirektno oporezivanje, ali isto tako kada je riječ o zahtjevima za besplatne dokumente", pojasnila je Cvijanovićeva.
Komentarišući diskusije poslanika opozicije o smanjenju određenih stavki u budžetu rebalansom, premijer Srpske je rekla da će se Vlada baviti rebalansom budžeta. Koliko god smanjenje da se napravi, pa i veće od onog o kojem se govori, ona je istakla da to ne ispunjava ni dio potreba do kojih se u finansijskom smislu mora doći da bi bila sanirana šteta od poplava.
"To će se raditi, ali ne treba da upadamo u zabludu kako ćemo time nešto strašno dobro riješiti", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da nije u redu da se govori da sve ono što je potrebno za stočni fond i obnavljanje poljoprivrede može biti obezbijeđeno samo iz budžeta.
"Potrebno je da se taj jedan dio odnosi na Fond solidarnosti, jer ćemo imati povoljne aranžmane, pošto već imamo ponude određenih kreditora za obnovu stočnog fonda, za sjemena i drugo", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je Vlada Srpske bila opredijeljena da se izuzmu određena primanja od doprinosa solidarnosti i da je rađena gradacija, ali da su pravni stručnjaci upozorili da je to vrsta diskriminacije i narušavanja principa jednakosti svih građana.
Komentarišući navode da nije dobro da se angažuju kreditna sredstva lokalnih zajednica za Fond solidarnosti, Cvijanovićeva je rekla da će osnova za intervencije u Fondu biti registar štete, što ne znači da će biti bilo kakvo opterećenje ili uzimanje nečega od lokalne zajednice.
"Registar štete će biti jedinstven i neće biti dupliranja, na osnovu čega ćemo znati gdje se šta angažuje, koja vrsta sredstava i koji je partner uključen u tu priču", pojasnila je Cvijanovićeva.
Predsjednik Vlade Srpske Željka Cvijanović rekla je u skupštini tokom rasprave o prijedlogu zakona za sanaciju štete od poplava, da ništa u predloženim rješenjima nije kreirano, a da se prethodno nije dugo razgovaralo sa različitim grupacijama.
"Održano je nekoliko sastanaka sa sindikatom, više sastanaka sa poslodavcima, nekoliko sastanaka sa penzionerima i tako dalje", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da predviđene mjere nisu bile rezultat sjedenja u kancelariji izdvojeno od ostatka svijeta, nego rezultat razgovora, pa je nakon razgovora sa socijalnim partnerima postavljena skala doprinosa koju će izdvajati penzioneri.
"To nije palo na pamet ni predsjednici Vlade, niti ijednom ministru", dodala je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, jedno rješenje bilo je da se plate opterete doprinosima od tri odsto, pa se onda došlo do drugog rješenja da se gradira od jedan do sedam odsto.
"Razmišljali smo da na velike plate stavimo procente pet, šest ili sedam odsto. Onda pod tu mjeru potpadaju samo poneki gradonačelnik i poslanici na nivou BiH, a takvih nema puno", pojasnila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je navela da će biti provedene one mjere za koje je realno da budu provedene.
Premijer Srpske je naglasila da je u Doboj bilo neophodno uputiti timove. U tom gradu je, dodala je ona, "odrađen dobar posao" i angažovana mehanizacija i neophodna oprema iz drugih mjesta.
Cvijanovićeva je rekla da su mašine povučene nakon šest dana angažovanja, a Doboj je nastavio da radi dalje potreban posao sa sopstvenim kapacitetima od preko 1.000 kamiona, 606 traktora i više stotina drugih velikih mašina.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da to što je propisano da Doboj i Šamac budu pod posebnom brigom ne znači da će u tim mjestima stvari biti riješene, a da će "drugi ostati beskućnici".
"Time se samo daje mogućnost povoljnije raspodjele sredstava. Pomoć koja je namijenjena za domaćinstvo, za potopljeni objekat, ostaje ista i tu nema veze da li je neko područje pod posebnom ili `običnom` brigom", rekla je Cvijanovićeva na posebnoj sjednici Narodne skupštine.
Ona je pojasnila da je samo riječ o povoljnijem tretmanu u raspodjeli određenih sredstava.
Govoreći o procjeni štete na infrastrukturi, Cvijanovićeva je navela da se nije izašlo sa procjenom svake pojedinačno specifikovane štete, jer će se to naći u jedinstvenom registru.
Ona je podsjetila da je 18. jun rok za popis štete i da se procjena štete radi sa međunarodnim organizacijama.
Cvijanovićeva je rekla da najveći dio finansija u Fondu solidarnosti neće biti iz doprinosa solidarnosti, već iz drugih izvori u puno većim iznosima.