Narodna skupština Republike Srpske nastavila je treći dan zasjedanje objedinjenom raspravom o setu zakona koje je Vlada Srpske predložila radi sanacije stanja štete pričinjene majskim poplavama.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je neophodno reformisati Robne rezerve i Civilnu zaštitu Republike Srpske.
Tokom skupštinske rasprave o prijedlozima zakona Vlade Republike Srpske za sanaciju štete od poplava u Srpskoj, Cvijanovićeva je rekla da Robne rezerve nikada nisu imale funkciju koju bi trebalo da imaju u jednom ozbiljnom sistemu.
Ona je rekla da je saglasna sa prijedlogom opozicije da se izvrši reforma Robnih rezervi, ali je demantovala njihove navode o postojanju kriminalnih radnji u Robnim rezervama Srpske.
Cvijanovićeva je pozvala opoziciju da Vladi Srpske javno podnese bilo kakvu odluku Republičkog štaba za vanredne situacije koja nije donesena u skladu sa zakonom, te objelodani navodne kriminalne radnje ljudi u Robnim rezervama, ako sve to postoji.
Ona je rekla da su netačne tvrdnje opozicije da su nabavke vršene na pogrešan način, ističući da su sve nabavke vršene u skladu sa zakonom.
Cvijanovićeva je rekla da ne postoji nijedno mjesto u koje za vrijeme poplava u Srpskoj nije otišla hrana, higijenski paketi i ostala pomoć koja se mogla dostaviti putem, čamcem ili helikopterom.
Ona je rekla da su netačni navodi opozicije da je Vlada Srpske kasno proglasila vanrednu situaciju i dodala da je saglasna sa tim da se izvrši analiza rada nadležnih institucija za vrijeme poplava.
"Najvažniji resuri - obuka ljudi, planiranje situacija, procjena ugroženosti, formiranje jedinica timova, alarmiranje stanovništva, obezbjeđivanje prvih evakuacija i spašavanja ljudi su stvari koje se vezuju za lokalni nivo vlasti", istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je rekla da u mjestima gdje lokalna vlast nije radila svoj posao, taj posao su radili republički organi, a opozicija je to prikazivala kao uzurpaciju lokalne vlasti i uvođenje vojne uprave, prijeteći kako će to tužiti visokom predstavniku i međunarodnoj zajednici.
Ona je rekla da je onda kada je proglašena vanredna situacija čitav jedan dan bio problem da lokalna vlast u Doboju prihvati pomoć Republičkog štaba i povjerenika za vanredne situacije.
Premijer Republike Srpske je podsjetila da je vanredna situacija od poplava ukinuta za cijelu teritoriju Republike Srpske, ali da je ostala na snazi u opštinama koje su pogođene poplavama.
Govoreći o primjedbama opozicije na članstvo predstavnika Vlade u Upravnom odboru Fonda solidarnosti, Cvijanovićeva je rekla da je logično da ministri budu u Upravnom odboru, jer se radi o oblastima koje su direktno vezane za pojedine resore u Vladi.
Ona je podsjetila da je predviđeno da u Upravnom odboru ovog fonda budu i predstavnici lokalne zajednice, predstavnik zaposlenih i međunarodnih kreditora.
Cvijanovićeva je rekla da finansiranje Fonda solidarnosti najvećim dijelom treba da ide iz povoljnih međunarodnih kredita i u tu svrhu već su vođeni razgovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Svjetskom bankom.
"Doprinos solidarnosti i opterećenje nije nikome draga mjera, ali ovo je minimalni dio u Fondu solidarnosti, dok će se veći dio finansirati kroz povoljne međunarodne kredite u periodu 20, 25 i 30 godina", napomenula je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da Vlada zalaže da se javno objavljuju svi podaci o radu Fonda solidarnosti.
Cvijanovićeva je rekla da nije moguće da dođe do zloupotrebe platnog sredstva – vaučera, ističući da će to najvjerovatnije biti odgovarajuća zaštićena platna kartica koju će građani moći koristiti na teritoriji Republike Srpske.
"Ova kartica moći će se koristiti za različite usluge i to ćemo dodatno definisati, ali će se moći kupovati različita roba, namještaj i sve ono što je potrebno građanima Srpske da se vrate u svoje kuće", istakla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o spiskovima ljudi i procedurama dodjeljivanja ove pomoći, Cvijanovićeva je rekla da to zavisi od parlamenta Srpske kada će usvojiti zakon, a zatim podzakonske akte, koja su spremni i na kojima se radi u saradnji sa socijalnim partnerima.
"Nećemo određivati koja su to prodajna mjesta, fabrike, prodavnice, već će se to raditi u saradnji sa socijalnim partnerima, koji su svi uključeni u tu priču", pojasnila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je odbacila mogućnost da dođe do zloupotreba spiskova oštećenih u poplavama, ističući da će prioritet u odšteti imati onaj koji ima stambeni objekat u koji je ušla voda, a ne za garaže, podrume, vikendice i šupe.
"Lokalne zajednice su dužne dostaviti spiskove i odgovorne su za tačnost spiskova, a Vlada će kroz dva mehanizma kontrolisati tačnost spiskova", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da se od tih sredstava ne mogu praviti putevi, mostovi, rekonstruisati željeznica, jer su to mala sredstva za ove namjene.
"Mjere Vlade Republike Srpske su dobre, jer se njima interveniše prema čovjeku, privredi, a u njima postoji i socijalna dimenzija od 60 mjera, od kojih su 10 pretočene u zakone, a ostale su niz aktivnosti", zaključila je Cvijanovićeva.
Ona se nada da će danas u Narodnoj skupštini biti usvojen set zakona koje je Vlada predložila radi sanacije štete od poplava, te istakla da će biti prihvaćeni prijedlozi opozicije koji budu realni i konstruktivni.
"Zadesile su nas strašne stvari, ali imamo plan kako da iz toga izađemo. Sve što bude dobro, konstruktivno i realno biće usvojeno, a ako je to samo tema za političke spekulacije, priče, bruku i sramotu koja treba da se dešava pred kamerama i građanima, onda ja neću da budem dio te priče", istakla je Cvijanovićeva koja prisustvuje sjednici parlamenta.
Cvijanovićeva je za RTRS rekla da uvijek treba tražiti odgovornost, ali da se to radi paralelno i da to rade neki drugi organi, a ne predsjednik Vlade niti bilo ko od poslanika.
"Postoje nadležni organi koji su odmah počeli da rade svoj dio posla onog dana kada su krenule ove nedaće", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da ne želi napamet da komentariše i prejudicira šta će biti sadržano u analizama i istragama, jer će one to pokazati.
"Ovdje smo došli u otužnu situaciju, sve je usmjereno na predsjednika Vlade. Kada sam u sali ne valja što sam u sali, kad izađem onda me prozivaju zašto sam izašla da ne saslušam šta to oni meni imaju da kažu. Ljudi se bave toliko trivijalnim stvarima da ja mislim da to pogađa svakog našeg čovjeka", navela je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je imuna na provokacije te vrste zato što pred sobom ima cilj, napominjući da je Vlada definisala dobre mjere i da hoće da te dobre mjere promijene život građana na bolje.
"U uvodnom izlaganju rekla sam da je 58 odsto stanovništva pogođeno na jedan ili drugi način ovim strašnim stvarima, a ostatak indirektno. Zar to nije vrijeme kad treba svi da se okupimo, zar nije vrijeme kada treba da donesemo ove mjere? Svima sam rekla bezbroj puta da je ovo početak, ali treba da uradimo niz drugih stvari koje ćemo zajedno nadograđivati", dodala je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je pružila ruku za zajednički rad. "Ovdje nas ljudi gnjave tri dana. Govore kako imaju prijedloge mjera i drže ih u tajnosti. Diskutuju o svemu i svačemu, samo niko ne predlaže te druge mjere", rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, Vlada je otvorena za svaku dobru sugestiju. "Ako imate dobar prijedlog – dajte, ali nemojte da nam pričate populističku priču, nemojte da nam pričate kako u budžetu Republike Srpske postoje sredstva da se sanira šteta koja sada iznosi puno više od onog što sam rekla u uvodnom izlaganju, jer sad imamo više podataka", navela je Cvijanovićeva.
Ona je upitala o čemu se ovdje priča, jer nema budžeta ni u regionu niti u EU koji može biti usmjeren samo na saniranje štete. "Mi smo došli do pametnog rješenja, ostavili budžet da funkcioniše. Naravno da će on biti preuređen, naravno da će se uzeti svugdje tamo gdje može da se uzme, ali ja neću da smanjujemo ljudima plate, ne mislim da je to mjera", naglasila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, ako do toga dođe, doći će kad bude krajnja nužda.
"Naravno da ćemo se baviti budžetom, ali sada imamo prioritetni zadatak da utvrdimo kako da obnavljamo Republiku, da preciziramo postupanja u okviru tog plana i da nakon toga preuredimo budžet i odatle uzmemo sve što se bude moglo uzeti", dodala je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da je opozicija okrenula svu tu priču da pokaže kako Vlada ne zna šta radi. "A, mi odlično znamo šta radimo i kako želimo da opteretimo građane. Našli smo mjeru. To je 1,5 odsto minimalno učešće svakog od nas da spasimo one koje treba da spasimo sada i da instaliramo princip prema kojem ćemo u budućnosti, ako ne daj Bože, nekoga drugog zadesi neka druga katastrofa opet znati kako možemo da intervenišemo", rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, to nije jedini izvor finansiranja, to je samo jedan kratki izvor finansiranja koji će trajati godinu dana.
"Sve drugo ostaje u igri, pokušavam ljudima da pojasnim sve dileme koje su iskazali u svojim diskusijama, ali je ovdje samo važno šta radi predsjednik Vlade, da li je ušla, da li je izašla, da li je komentarisala, šta je rekla, šta je po zanimanju, šta je radila. Ne mogu da se stidim u ime drugih, ali da mogu bila bih jako postiđena", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da je ponosna što je u Vladi definisan set mjera i upućen u parlament. "Ponosna sam što ovdje ima ljudi koji razumiju šta treba da radimo i mnogo nesretna što ima ljudi koji uopšte ne razumiju ili znaju da su to dobre mjere, a ne žele da do njih dođe", dodala je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da su prijedlozi opozicije još nepoznanica, ali da će biti usvojeno sve što bude realno i što se bude moglo uklopiti u predloženi set mjera.
"Već sam rekla da su dobrodošle svake mjere, ali nemojte da prosipamo demagogiju, nemojte da kažemo kako, znate, svakome treba da damo po 10, 20 ili 40 hiljada maraka. Naravno, i ja isto to mislim, ali hajde da budemo realni da kažemo odakle ćemo uzeti te novce. A, kad kažete - definišite izvore, onda ne valja što smo definisali izvore", rekla je Cvijanovićeva.
Šef poslaničkog kluba SDS-a Vukota Govedarica je na posebnoj sjednici Parlamenta RS rekao da se budžetskim uštedama mogu obezbijediti određena sredstva, navodeći kao primjer da treba prepoloviti izdatke kao što su reprezentacija, troškovi puta i smještaja, te honorara.
Poslanik PDP-a Branislav Borenović rekao je da svi poslanici imaju istu namjeru da pomognu ljudima nastradalim u poplavama, ali da su u tom pristupu različita mišljenja i da treba vidjeti kako da se urgentno dođe do sredstava.
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je tokom rasprave o setu zakona koje je predložila Vlada da je SDS saglasan sa tim zakonima, ali ne onako kako su oni koncipirani, te dodao da će ova stranka dostaviti amandmane na predložena zakonska rješenja.
Stevandić je ocijenio da je posebna sjednica Narodne skupštine pogrešno koncipirana i da se govori o setu zakona za sanaciju šteta od poplava, a da prethodno nije napravljena ozbiljna analiza.
On je naveo da neke analize koje je radio SDS pokazuju da su zakazale tri institucije - "Vode Republike Srpske", Robne rezerve i Civilna zaštita, kao i da je Vlada Srpske prekršila zakonska rješenja o postupanju u vanrednim situacijama.
Poslanik Radovan Vuković iz SNSD-a rekao je da se Civilna zaštita mora popunjavati stručnim licima, ističući da toga nema niti je bilo, te da je potrebno da se ona reformiše da bi mogla pravovremeno intervenisati.
Na dnevnom redu su po hitnom postupku i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara, o izmjenama i dopuni Zakona o posebnim republičkim taksama, te o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim načinima izmirenja poreskog duga.
Po hitnom postupku razmatraju se i prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, o dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, te o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske.
Poslanik NDP-a Krsto Jandrić izjavio je danas da Vlada Republike Srpske ne može i ne treba da se odrekne odgovornosti i "da postoji nešto što se zove moralna odgovornost, koje ovdje nema".
Jandrić je na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske rekao da je Vlada Japana, nakon što je tu zemlju pogodio razorni cunami, podnijela ostavku kao moralni čin.
On je istakao da Vlada ne bi izgubila ništa ovim moralnim činom, niti bi drugi dobili zato što bi formirali Vladu.
Jandrić je predložio da se parlamentarne stranke odreknu sredstava za izbornu kampanju u korist stradalih od poplave.
Poslanik SDS-a Lazar Mirkić rekao je da u predloženim aktima nije primijetio da je roba i sirovina privrednih subjekata uništena u poplavama obuhvaćena nekim vidom naknade.
Kovačević: HE "Bočac" nije uticala na plavljenje banjalučkih naselja
Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević izjavio je danas da rad hidroelektrane "Bočac" tokom poplava, koji je bio u skladu sa svim pozitivnim normama i uputstvima, nije imao nikakvog uticaja na plavljenje pojedinih banjalučkih naselja.
Kovačević je na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske istakao da je ta hidroelektrana bila potpuno tehnički i funkcionalno ispravna prije i tokom poplava.
Ministar unutrašnjih poslova Srpske Radislav Jovičić rekao je da je Republički štab za vanredne situacije od 48 lokalnih zajednica tražio da dostavi procjenu ugroženosti, a da je od tog broja osam dostavilo po novoj, a devet lokalnih zajednica po staroj metodologiji, dok ostali nisu dostavili takvu procjenu.
Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Nada Tešanović negirala je navode pojedinih poslanika iz opozicije da "se nije znalo kome se hrana dijelila", ističući da se dobro zna kako se i kome dijelila hrana i kome je bila potrebna pomoć, bez koje niko nije ostao.
Tešanovićeva, koja je i ministar porodice, omladine i sporta, pohvalila je ponašanje omladine tokom poplava, koja je pokazala humanost i solidarnost.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Dragan Bogdanić naveo je da je u Doboju nestabilna epidemiološka situacija, ali da nema pojave zaraznih bolesti.
Pokazujući knjigu "Procjena ugroženosti od elementarnih nepogoda", Bogdanić je rekao da je ona upućena svim lokalnim zajednicama da se na osnovu nje rade procjene ugroženosti.
Poslanik SNSD-a Saša Bošković rekao je da se dosadašnja zaštita od poplava odvijala pasivnim metodama, izgradnjom nasipa, a veoma rijetko regulacijom riječnih korita.
On smatra da, između ostalog, treba izvršiti sanaciju i rekonstrukciju sa podizanjem nivoa nasipa, regulaciju riječnih korita, rušenje objekata na nasipima i uz korita rijeka, te upravljati postojećim akumulacijama i izgradnjom novih.
Poslanik SDS-a Boris Jerinić predložio je da sjedište Fonda solidarnosti za obnovu Srpske bude u Doboju, ili bar kancelarija Fonda, smatrajući da predsjednik uprave Fonda ne bi trebalo da bude premijer Srpske.
On je dodao da bi inicijalna sredstva tog fonda mogla biti u visini od 35 miliona KM, a dobila bi se iz ušteda budžetskih sredstava iz stavki kao što su tekuća održavanja, stručne usluge i putni troškovi.
Poslanik SNSD-a Spomenko Vasilić smatra da je u Doboju tokom poplava zatajila lokalna vlast, dodajući da osim Doboja i Šamca ne treba navoditi druga mjesta koja bi bila područja od posebne brige da se ne bi umanjio stepen stradanja koja su doživjela ova dva grada.
