Osamdeset osam porodica nestalih Srba tužilo je BiH i Federaciju BiH Evropskom sudu u Strazburu, zahtijevajući da bude rasvijetljena sudbina njihovih najmilijih, a još 300 je u pripremi.
Mnoge porodice iz Republike Srpske već 20 godina bezuspješno traže svoje najmilije koji su, najvjerovatnije, ubijeni tokom građanskog rata u BiH.
Neko u Federaciji BiH sakrio je njihove posmrtne ostatke i neće da otkrije lokacije grobnica. Ni domaći sudovi ne mogu da ih prisile da predaju posmrtne ostatke ubijenih porodicama.
Ustavni sud BiH do sada je donio šest odluka po apelacijama porodica nestalih iz Republike Srpske. Naredio je nadležnim u Federaciji BiH da obavijeste porodice nestalih o sudbini njihovih najmilijih i tako riješe njihovu višegodišnju agoniju. Međutim, ni jedna od tih odluka nije izvršena.
"U pripremi tužbe imali smo veliku pomoć predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Igora Radojičića", ističe predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović.
Radojičić im je stavio na raspolaganje pravni tim sastavljen od iskusnih pravnika iz Narodne skupštine i sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
"Sada očekujemo da se, u skladu sa pravilima Evropskog suda za ljudska prava, otvori rasprava. Sve tvrdnje iz tužbe dobro smo argumentovali, pa vjerujem da ovo neće biti težak slučaj za sudije u Strazburu", ističe Mitrović.
U posljednje dvije godine značajno je povećan broj tužbi koje porodice nestalih iz Republike Srpske podnose domaćim sudovima protiv Federacije BiH i BiH.
Porodice traže od suda da mehanizmima prinude od nadležnih u Federaciji BiH dobiju odgovor gdje su zakopani posmrtni ostaci njihovih najmilijih.
"Sigurni smo da odgovorni u Federaciji BiH znaju gdje se nalaze masovne grobnice, jer su izmještanje i sakrivanje posmrtnih ostataka radile jedinice pod kontrolom njihovih političara.
Prema podacima kojima mi raspolažemo, u Federaciji BiH ostalo je neotkriveno više od stotinu masovnih grobnica u kojim su sahranjene srpske žrtve, a Tužilaštvo BiH ima više od 100 informacija o tim grobnicama i već godinama čekamo da izda naredbu za početak ekshumacije", navodi Mitrović.
Od kada je formiran Institut za trađenje nestalih, samo u tri slučaja organizovan je ispraćaj posmrtnih ostataka srpskih žrtava.
Namjerno se identifikuju pojedinačne žrtve kako bi Srbi bili spriječeni da pripreme organizovani ispraćaj i kako domaća i međunarodna javnost ne bi ništa saznali o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom.
Od početka rada Instituta za traženje nestalih u BiH - 1. januara 2008. godine, identifikovano je tek nešto više od 200 srpskih žrtava. Na drugoj strani, u istom periodu identifikovano je više od tri hiljade bošnjačkih žrtava.
Godinama su iz Republike Srpske ukazivali na neravnopravan tretman i kritikovali rad Tužilaštva BiH zbog opstrukcija u procesu traženja srpskih žrtava i procesuiranju ratnih zločina. Međutim, ništa se nije promjenilo.
Zbog toga su u Organizaciji porodica zarobljenih i ubijenih boraca i nestalih civila Republike Srpske odlučili da tuže BiH i Federaciju BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
To je, vjeruju, jedini način da spriječe opstrukciju u procesuiranju ratnih zločina nad Srbima i da natjeraju nadležne u Federaciji BiH da poštuju odluke domaćih sudova.
Zbog toga će još 300 tužbi uskoro krenuti put Strazbura.
Neko u Federaciji BiH sakrio je njihove posmrtne ostatke i neće da otkrije lokacije grobnica. Ni domaći sudovi ne mogu da ih prisile da predaju posmrtne ostatke ubijenih porodicama.
Ustavni sud BiH do sada je donio šest odluka po apelacijama porodica nestalih iz Republike Srpske. Naredio je nadležnim u Federaciji BiH da obavijeste porodice nestalih o sudbini njihovih najmilijih i tako riješe njihovu višegodišnju agoniju. Međutim, ni jedna od tih odluka nije izvršena.
"U pripremi tužbe imali smo veliku pomoć predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Igora Radojičića", ističe predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović.
Radojičić im je stavio na raspolaganje pravni tim sastavljen od iskusnih pravnika iz Narodne skupštine i sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
"Sada očekujemo da se, u skladu sa pravilima Evropskog suda za ljudska prava, otvori rasprava. Sve tvrdnje iz tužbe dobro smo argumentovali, pa vjerujem da ovo neće biti težak slučaj za sudije u Strazburu", ističe Mitrović.
U posljednje dvije godine značajno je povećan broj tužbi koje porodice nestalih iz Republike Srpske podnose domaćim sudovima protiv Federacije BiH i BiH.
Porodice traže od suda da mehanizmima prinude od nadležnih u Federaciji BiH dobiju odgovor gdje su zakopani posmrtni ostaci njihovih najmilijih.
"Sigurni smo da odgovorni u Federaciji BiH znaju gdje se nalaze masovne grobnice, jer su izmještanje i sakrivanje posmrtnih ostataka radile jedinice pod kontrolom njihovih političara.
Prema podacima kojima mi raspolažemo, u Federaciji BiH ostalo je neotkriveno više od stotinu masovnih grobnica u kojim su sahranjene srpske žrtve, a Tužilaštvo BiH ima više od 100 informacija o tim grobnicama i već godinama čekamo da izda naredbu za početak ekshumacije", navodi Mitrović.
Od kada je formiran Institut za trađenje nestalih, samo u tri slučaja organizovan je ispraćaj posmrtnih ostataka srpskih žrtava.
Namjerno se identifikuju pojedinačne žrtve kako bi Srbi bili spriječeni da pripreme organizovani ispraćaj i kako domaća i međunarodna javnost ne bi ništa saznali o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom.
Od početka rada Instituta za traženje nestalih u BiH - 1. januara 2008. godine, identifikovano je tek nešto više od 200 srpskih žrtava. Na drugoj strani, u istom periodu identifikovano je više od tri hiljade bošnjačkih žrtava.
Godinama su iz Republike Srpske ukazivali na neravnopravan tretman i kritikovali rad Tužilaštva BiH zbog opstrukcija u procesu traženja srpskih žrtava i procesuiranju ratnih zločina. Međutim, ništa se nije promjenilo.
Zbog toga su u Organizaciji porodica zarobljenih i ubijenih boraca i nestalih civila Republike Srpske odlučili da tuže BiH i Federaciju BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
To je, vjeruju, jedini način da spriječe opstrukciju u procesuiranju ratnih zločina nad Srbima i da natjeraju nadležne u Federaciji BiH da poštuju odluke domaćih sudova.
Zbog toga će još 300 tužbi uskoro krenuti put Strazbura.