Ukoliko do jeseni iz Brisela vlastima ne dođe signal da je BiH bliže liberalizaciji viznog režima, ova zemlja posteć geto na putu ka Evropi!?
Ovo je procjena analitičara, dok su političari koji predvode pregovore ipak optimistični i misle da će Brisel čekati BiH, piše “EuroBlic.”
Predsjedavajući Zajedničke parlamentarne komisije za evrointegracije u državnom parlamentu Halid Genjac smatra da BiH neće biti izostavljena iz liberalizacije viznog režima za zemlje jugoistočne Evrope, jer bi time Evropa ugrozila sopstvenu politiku prema Balkanu.
“Od 176 koraka, 147 je urađeno, blizu smo uspjehu i za sporni zakon o kretanju oružja i opasnog materijala, a optimista sam i za uspostavu policijskih tela na koja se čeka u oba doma parlamenta”, rekao je za isti list Genjac, najavljujući da do kraja meseca iz Evropske komisije stižu precizni zadaci, dok u septembru vidi novu šansu u preporukama komisije iz Brisela.
Austrijski list “Presse” ocijenio je nedavno da je, uprkos ogromnim investicijama “da se bosanskim Srbima i Hrvatima stavi do znanja da se njihova država zove BiH a ne Srbija ili Hrvatska, EU nagradila bosanske Hrvate bezviznim putovanjima, a sada će se isto i bosanskim Srbima saopštiti da bi bilo bolje da budu srpski, a ne državljani BiH”.
Genjac misli da bi to bila opasna poruka i da su na to upozorili članovi BiH komisije nadležne u Briselu i “ne očekuje takav scenario”.
Milica Marković, članica parlamentarne komisije za evrointegracije, koja vodi pregovore o liberalizaciji viznog režima, tvrdi da su i Srbi i Hrvati u BiH svjesni prava da mogu imati dvojno državljanstvo, ali to nije rješenje za državu BiH.
“Poznato mi je da su iz RS brojni zahtjevi upućeni za državljanstva Srbije, ali mi prvo kao državljani BiH moramo da riješimo to pitanje. Mislim da je dužnost svih izabranih predstavnika da rade na tome”, naglašava za “EuroBlic” Markovićeva.
Osim Hrvatske, čiji državljani već odavno ne čekaju na šengensku vizu, od januara naredne godine to će biti omogućeno i građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije.
Markovićeva navodi kako bi to trebalo da bude “dodatni podsticaj svima da učine maksimum”, dok Genjac tvrdi da “postoji politička potreba i dimenzija u Evropi da region u paketu dobije bezvizni režim, pa će BiH biti izložena dodatnom pritisku”.
Nema preciznih podataka koliko državljana BiH ima i hrvatski pasoš, potvrdili su u Ambasadi Republike Hrvatske u Sarajevu, obrazlažući činjenicom da ne postoji paralelna evidencije osoba koje su iz BiH, a ujedno imaju adrese prebivališta u Hrvatskoj.
Nedostupne su i informacije koliko su Ambasada Hrvatske u Sarajevu i konzulati u Banjaluci, Tuzli i Mostaru u proteklih godinu dana primili zahtjeva za hrvatsko državljanstvo jer ti detalji “podliježu Zakonu o zaštiti tajnih podataka”.
U nevladinim organizacijama koje nadgledaju proces liberalizacije viznog režima su pesimisti.
“Bojim se da će se BiH desiti getoizacija. Ovaj proces predugo traje. I pored uvjeravanja predstavnika međunarodne zajednice da još nije kasno i da bi iskazana volja vlasti mogla dovesti sve građane BiH u situaciju da se slobodno kreću, za godinu ili dvije nećemo uopšte imati protok ljudi, stručnjaka, studenata, a dugoročno gledano imaćemo katastrofu”, kaže za isti list analitičar i izvršni direktor ACIPS-a Sanel Huskić.
Ova organizacija je jedna od potpisnika poziva državnim parlamentarcima da odustanu od odlaska na godišnji odmor i da u stalnom zasjedanju pokušaju usvojiti zakone potrebne za liberalizaciju viznog režima.
(MONDO)