Kancelarija visokog predstavnika raspisala je konkurs za prijem stručnjaka koji će pomoći da se popiše državne imovine u BiH.
"Euroblic" piše, pozivajući se na saznanja iz radne grupe Savjeta ministara koja je zadužena za ovaj posao, "ali se još nije pomakla sa mjesta", da bi oni koji se u ime OHR-a upuste u popis mogli naići na ogromne probleme.
Izvor u radnoj grupi, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da u gruntovnicama još postoje podaci od starog austrougarskog premjera, koji bi mogli stvoriti probleme, s obzirom na to da zbog zapuštenosti gruntovnica nisu odvojeni od novijih podataka.
"Istina, dio tih zemljišnih knjiga prepisan je u elektronski oblik. Ali, taj prepis sadržava samo posljednji upis, odnosno samo posljednje vlasništvo nad nekom nekretninom. Da bi se dobili podaci iz 1991. kao što kaže OHR, mora se ići po arhivu. Samo u RS ima oko 600.000 zemljišno - knjižnih uložaka. Da li je realno da tolike uloške, odnosno zemljišne knjige, neko samo prelista za mjesec dana", pita ovaj izvor.
On kaže da "ljudi iz OHR-a ne razumiju problematiku, zbog čega bi mogli napraviti probleme".
"Želim im svaku sreću u tome, ali to nije izvodljivo. Nisu htjeli da slušaju ono što im je radna grupa govorila", kaže izvor lista.
"Euroblic" navodi da bi radna grupa, nakon novonastale situacije, trebalo da održi sastanak do 26. avgusta i odluči šta dalje, jer su predsjedavajući ove grupe Zenit Kelić i članovi trenutno na godišnjem odmoru.
Jedan od članova iz RS u Radnoj grupe za popis imovine kaže da je na dosadašnjim sastancima sa predstavnicima OHR-a "stekao utisak da Incko nema ljude koji mogu da popisuju imovinu, jer su na sastanku bili ljudi koji uopšte ne znaju šta je zemljišna knjiga“.
Glavni razlog zbog čega Radna grupa nije počela popis je što se nisu mogli dogovoriti koji datum će biti mjerodavan za popis.
On objašnjava da nema potrebe ići po zemljišno - knjižnim kancelarijama - treba samo zatražiti od institucija koje čuvaju zemljišne knjige da dostave podatke.
Kovačević: Može se razgovarati jedino o imovini pod zabranom
Predstavnici Republike Srpske u Komisiji za raspodjelu državne imovine mogu razgovarati samo o imovini koju je visoki predstavnik stavio pod zabranu, dok o ostaloj imovini ne može da se razgovara, izjavio je srpski član Komisije Nikola Kovačević.
"Da bi naša komisija uradila posao valjano i napravila prijedlog zakona o kriterijumima za podjelu državne imovine, ona mora imati samo onu imovinu koja je pod zabranom. Ne možemo razgovarati o imovini koja nije pod zabranom", rekao je Kovačević.
On je upitao kako se može raspravljati o imovini koja je u slobodnom prometu.
"Ja mogu slobodno da kažem da je imovina već faktično podijeljena. Ne znam zašto se stvara problem u vezi s tim", istakao je Kovačević u intervjuu za "Nezavisne novine".
Kovačević je kao primjer naveo Oružane snage BiH koje koriste objekte bivše Jugoslavije, odnosno bivšeg Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu, što se pokazalo da ima višak tih objekata i velike troškove.
"Niko u RS ne spori da je vojsci potrebna perspektivna imovina. Ali ono što Oružane snage BiH ne koriste je normalno i logično da bude vraćeno entitetima i lokalnim zajednicama, da bude privedeno nekoj namjeni i da bude u funkciji. Isto se odnosi i na imovinu koja je potrebna civilnim organima", dodao je Kovačević.
Govoreći i vojnoj imovini, Kovačević je naveo da dio te imovine nigdje nije knjižen i da je ne zna kako će OHR napraviti njen popis, jer je riječ o veoma vrijednoj imovini u koju su uložena ogromna sredstva.
"Uzmite objekte koji su bili pod posebnom zaštitom, kao što je, na primjer, Aerodrom Željava kod Bihaća ili objekte u Han Pijesku. To su objekti koji su izuzetno vrijedni, iako sad nemaju konkretnu tržišnu vrijednost, oni će imati vrijednost kad se eventualno budu prodavali. Bivša država je u žŽeljavuž uložila pet milijardi dolara. Riječ je o objektu koji nikad nije uknjižen, jer je bio vojna tajna. Imate vi niz takvih objekata koji nigdje nisu knjiženi", napomenuo je KOvačević.
Srpski član Komisije ra raspodjelu državne imovine navodi da mu nije jasno kako će OHR popisati nešto što nije uknjiženo, s obzirom da je to teško izvodivo.
Visoki predstavnik u BiH pokrenuo je proces u okviru koga će OHR prikupiti popis nekretnina nad kojima je 31. decembra 1991. godine pravo raspolaganja ili upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH, te nekretnina koje su na BiH prenesene kao rezultat međunarodnog sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ. (Srna)