Prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik smatra da nije korektno ni dobro što se ne vrednuje doprinos onih koji su stvarali Srpsku.
"Sve što sam čuo od raznih pojedinaca koji sebi uzimaju pravo da štite interese boraca ili ugroženih ljudi i što sam čuo od nekih poslanika u raspravi u Narodnoj skupštini Srpske - slušao sam i u Hagu od tužioca: 'Da smo profiteri, da smo živjeli u udobnim kućama, jeli jagnjetinu, bavili se crnom trgovinom i slično... To nije časno ni korektno", ističe Krajišnik.
On smatra da takvi stavovi "ne dolaze samo od poslanika, već da su u tome učestvovali i sporedni faktori, a što je najgore pravi se raskol između vojne i civilne strukture, koje su zajedno stvarale Republiku Srpsku".
Komentarišući protivljenje nekih poslanika i društvenih grupa da prvi saziv Skupštine Srpske bude materijalno nagrađen, Krajišnik napominje da su, osim poslanika, Srpsku stvarali i borci i novinari i ljudi u bolnicima, profesori i cijela armija ljudi...
Krajišnik kaže da je "tužan što je SDS danas protiv svojih osnivača, koji su stvarali Republiku Srpsku i SDS".
"Prihvatam da nije ista situacija kao 1991, '92. ili '96, gdje smo imali patriotsku obavezu da rješavamo stvari, ali, ipak, teško je naći opravdanje za činjenicu da je SDS značajno promijenio kurs i nisam srećan što je to tako", navodi on.
Njegova poruka rukovodstvu SDS-a jeste da pozove ljude koji su nezadovoljni i koji su počeli da formiraju novu stranku - Izvorni SDS i porazgovaraju sa njima da se taj raskol prevaziđe.
On je upozorio da je "savez sa Bakirom Izetbegovićem, u osnovi, pod znakom pitanja". "Čim se Bakir Izetbegović hvali nečim - odmah je to poziv za alarm. Ja sam cijenio njegovog oca, ali Bakir sve radi da i posljednjeg Srbina okrene protiv muslimana", smatra Krajišnik.
On ocjenjuje da treba napraviti zajednički nastup srpskih stranaka na oba nivoa, na entitetskom i na nivou BiH. "Nemamo pravo da radimo na 'dva kolosijeka', prije svega, zbog ekonomskih problema", ističe Krajišnik.
Krajišnik smatra da Republika Srpska ima pravo na referendum i podsjeća da je to bilo dogovarano još 1993. godine tokom razgovora o Oven-Stoltenbergovom plana.
"Izašla je knjiga 'Jači od sile i sudbine' i u prilogu je zajednička deklaracija potpisana u septembru 1993. godine. NJu smo potpisali Alija Izetbegović i ja, te Lord Oven i Torvald Stoltenberg", ističe Krajišnik.
U toj deklaraciji jasno je navedeno da srpska strana ima pravo da raspiše referendum poslije pet godina funkcionisanja BiH i da odluči o svojoj sudbini. Tadašnje muslimansko rukovodstvo potpisalo je takvu deklaraciju i sa Hrvatima.
Ipak, smatra on, "raspisivanje referenduma o pravosuđu nije bilo potrebno, jer je jasno šta aspolutna većina građana Srpske misli o Sudu i Tužilaštvu BiH".
"Ljudi misle da te institucije zavađaju narode, a ne mire. Bolje je bilo da se tražilo da se odredi rok do koga bi ovaj sud trebalo da postoji. Mora Sud BiH da okonča svoj rad. Onako kako je Međunarodni krivični sud za Jugoslaviju završio svoj vijek trajanja", smatra Krajišnik.
On je ocijenio da bi trebalo jednog dana da se građani Republike Srpske izjasne da li žele ovakvu BiH ili ne. "To nije nikakav jeres - zašto bi ostali narodi imali pravo na referendum, a mi ne? Ne mora to biti obligatoran referendum, ja smatram da u BiH ništa ne smije biti doneseno nametanjem volje", navodi Krajišnik.
Nekadašnji prvi čovjek Narodne skupštine Srpske smatra da neki bošnjački političari, u velikoj želji da ostvare nešto i sačuvaju BiH, u stvari, duboko rade protiv nje.
"Ne možete održati neku državu ako imate tri naroda, od kojih je jedan brani, a dva su nezavodoljna. Prenošenje nadležnosti na zajednički nivo je pogubno za BiH, koja je sada među najskupljim zemljama na svijetu i sasvim je nefunkcionalna", ocjenjuje Krajišnik.
Prema njegovoj ocjeni, 90 odsto institucija na nivou BiH je suvišno, a jedino moguće političko rješenje jeste da dva entiteta imaju duboku autonomnost, a da samo neminovne institucije budu na nivou BiH i da se onda "ne sapliću noge tim institucijama".
"Da je prihvaćen Oven-Stoltenbergov plan iz 1993. danas bi imali konfederaciju i daleko bi bio srećniji i bošnjački narod", smatra Krajišnik.
On vjeruje da "problem u BiH nije hrvatski entitet, već nepostojanje biošnjačkog entiteta, jer bi tada sve bi bilo u redu".
Što se tiče ponuda za ujedinjenja Sarajeva, Krajišnik smatra da je prirodno da dva Sarajeva sarađuju, ali kao dva partnera.
"Distrikt nije moguć. U Sarajevu su promijenili naziv svake ulice sa srpskim imenom, sva srpska znamenja su potisnuta kao da Srbi nisu tu živjeli", navodi Krajišnik.
On napominje da je svojevremeno srpska strana nudila distrikt i da je takvo rješenje dogovoreno sa Ručardom Holbrukom u Dejtonu, a onda su to prepravili Slobodan Milošević i Haris Silajdžić.
"Distrikt Sarajevo jeste najveća propuštena šansa BiH - da je ta 'kopča' ostala, BiH bi ostala čvrsta kao bedem. Međutim, ta šansa je sa muslimanske strane davno odbačena", ističe Krajišnik.
On navodi da je bio protiv Dejtonskog sporazuma zbog toga što je srpska strana napravila dobro rješnje ključnih stvari - "izlazak na more, riješila pitanje Sarajeva, a onda je neko na prevaran način, preko noći promjenio stvari".
"I sada bi iz istih razloga bio protiv, ali vrijeme čini svoje. Smatram da je navjeća vrijednost Dejtonskog sporazuma da je zaustavio rat. Dobro bi bilo da smo mi mogli poboljšavati određene stvari, ali ovo što je mijenjano samo je pogoršalo stvari i po BiH i po Srbe", objašnjava Krajišnik.
On smatra da BiH treba napraviti funkcionalnom ili je podijeliti.
"Funkcionalna BiH znači da imamo visokoautonomne entitete, kao što je Dejtonski ugovor predvidio, a ne centralizaciju", naglašava Krajišnik.
Komentarišući godine provedenu u zatvoru, kao i procjene mnogih domaćih i stranih pravnika da se radilo o političkom procesu, Krajišnik kaže da bi i danas, kao prvi čovjek Skupštine, donosio iste odluke, ali "ne što je htio, nego što je morao i što je i tada /i sada/ mislio da su ispravne".
"Ne bih mogao da ne prođem isti put. Imao sam priliku da u Hagu po nekoliko puta pregledam sve odluke koje sam donio i nema one za koju bih rekao: 'Tu smo se pravarili'", navodi Krajišnik.