Cijena kafe na globalnom nivou od početka godine skočila je za više od 50 posto. Evo i zbog čega.
Potražnja za kafom raste već mjesecima, a tržište nije u stanju da zadovolji potrebe potrošača.
Prema podacima sajta Tranding Economics kafa je na svjetskom tržišta od početka godine poskupila više od 54 odsto.
Posljednjih godinu dana cijene kafe u BiH rasle su već nekoliko puta, a zbog konstantnog poskupljenja sirove kafe uzrokovanog nepovoljnim klimatskim uslovima, geopolitičkim potresima i potrošačkim trendovima, pitanje je kako će naše tržište reagovati u narednom periodu.
Industrijska grupa „World Coffee Research" predviđa da će za manje od dvije decenije potražnja premašiti ponudu za gotovo polovinu trenutne globalne proizvodnje, dok u isto vrijeme rastu i cijene.
Od početka godine, kafa je na berzi poskupila u prosjeku 54,66 odsto. Cijene arabike su od početka godine povećane za 50, a robuste za oko 65 odsto, prenijela je Beta.
Prema pisanju medija, od kraja prošle godine, domaći distributeri primijetili su rast nabavne cijene arabike za više od 70, a robuste gotovo 230 odsto.
Gotovo 40 odsto robuste na svjetskom nivou, proizvodi se u Vijetnamu, koji su ove godine pogodile suše, koje su u velikoj mjeri uticale na snabdjevanje pijaćom vodom, žetvu, pa samim tim i proizvodnju kafe.
Kako se procjenjuje, proizvodnja kafe u Vijetnamu ove godine biće najmanja u posljednjih 13 godina.
Kao rezulat toga, terminski ugovori za kupovinu robuste iz jula, dostigli su cijenu od gotovo 5.000 dolara po toni.
Ovakva situacija nije samo pogodila Vijetnam već i druge države sa značajnom proizvodnjom kafe.
Tako se Brazil suočava sa jednom od najgorih suša u posljednjih nekoliko decenija, pa je od 2023. godine proizvodnja kafe značajno opala, kako se procjenjuje i do 20 odsto.
Sve to prognozira dalji rast cijene kafe. To privlači investicione fondove da ulažu u ovu namirnicu, što shodno tome podiže cijene, donoseći pojedinim akterima velike profite.
Pored vremenskih nepogoda, na trenutno kretanje cijene kafe utiče i sukob na Bliskom istoku.
Početkom godine najavljeno je da brodovi koji transportuju kafu neće prolaziti kroz Suecki kanal, zbog napada Huta u tom području.
Preusmjeravanje brodova oko Afrike produžava uobičajene rute za oko četiri nedjelje, pa sa uvećanim troškovima transporta, uvećavaju se i cijene.
Prema pisanju lista Nova ekonomija, u oktobru je međugodišnji rast cijena kafe bio najveći u Estoniji - 13,3 odsto, Danskoj 12,5 i Italiji 11,8 odsto.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, kilogram mljevevene kafe u avgustu 2021. godine u prosjeku je koštao 12,96 maraka, a u istom mjesecu ove godine 19,35 KM.
(EUpravo zato/Mondo)
