Muradif Paj, američki biznismen porijeklom iz BiH, poznat i po nadimku Mrak, finansirao je predsjedničku kampanju Hilari Klinton, piše "Fokus".
Predsjedničku kampanju nekadašnje ljute rivalke predsjednika SAD, Baraka Obame, a današnje šefice Stejt deparmenta, Hilari Klinton, velikodušnim prilozima finansirao je i kontroverzni američki biznismen, porijeklom iz BiH Muradif Pajt, poznat i po nadimku Mrak.
Muradif Pajt, predstavljen kao menadžer kompanije "Misa 6 America Inc", uplatio je 21. marta 2007. godine 2.300 dolara na račun Hilari Klinton u njenoj predsjedničkoj kampanji za šefa Demokratske partije. I nešto kasnije Pajt je s dvije hiljade dolara častio Klintonovu, nastojeći joj na sve moguće načine obezbijediti pobjedu.
Pajt je svojevremeno, tvrde dobro obaviješteni izvori banjalučkog lista, bliski međunarodnim istražnim krugovima, bio predmet istrage Interpola zbog povezanosti s međunarodnom mrežom krijumčara oružja i vojne opreme, a pripisuju mu se i dobre veze s radikalnim islamistima.
Isti izvori navode da je upravo Pajt odgovoran za finansiranje smještaja nekih od otmičara aviona, koji su se 11. septembra 2001. godine zabili u Svjetski trgovački centar u Njujorku.
"Mrak živi u Bostonu, a nije nimalo slučajno što su upravo na široj teritoriji ovog grada živjeli neki od otmičara, među njima i Muhamed Ata", rekao je izvor "Fokusa".
Dževad Galijašević, član Ekspertskog tima Jugoistočne Evrope za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, kaže da je istraga protiv Pajta obustavljena onog trenutka kada se došlo do imena nekih ljudi iz samog vrha američke obavještajne zajednice. Svi oni, tvrdi Galijašević, bili su upućeni u mračne radnje kontroverznog Mraka, počev od devedesetih godina prošlog vijeka i njegovog učešća u finansiranju bošnjačkog ratnog vrha.
"Poznato je da je upravo Pajt ratnoj vladi u Sarajevu obezbijedio satelitske telefone, zbog kojih je kasnije tužio Aliju Izetbegovića, jer mu, navodno, niko nije plaćao račune. Pajt je na sudu dobio Izetbegovića i uspio da izvuče milion maraka na ime neplaćenih računa za te telefone", kazao je Galijašević.
Pajta s radikalnim islamistima povezuje još jedan kontroverzni bh. biznismen - Hasan Čengić, poznat i po tome što je već godinama na crnoj listi Ujedinih nacija, kao jedan od pomagača i finasijera međunarodnog terorizma. Galijašević ističe da su Pajt i Čengić svojevremeno zajedno uvozili oružje i vojnu opremu za potrebe bošnjačke Armije RBiH.
Poslije rata, Pajt je u nekoliko navrata dolazio u BiH, zajedno s drugim američkim biznismenima, u namjeri da investira u neke važne privredne projekte. Galijašević naglašava da je Pajt bio zainteresovan za kupovinu nesuđenog aerodroma u Visokom, infrastrukturnom čedu već pomenutog Hasana Čengića.
Čengićevi i Pajtovi poslovi, ponajprije vlasnički odnos u Javnom preduzeću Aerodrom "Visoko" bili su tema interesovanja i američkih istražnih organa.
(MONDO)