Radovan Karadžić nije se pojavio u ponedjeljak na početku suđenja pred Haškim tribunalom. Na suđenju se neće pojaviti ni u utorak.
Bivši predsjednik RS tvrdi da nije imao dovoljno vremena za pripremu odbrane, a pretresno vijeće odložilo je postupak, nastavak zakazalo za utorak u 14, 15 časova i pozvalo Karadžića da prisustvuje procesu.
Međutim, Radovan Karadžić neće doći na svoje suđenje ni u utorak, izjavio je jedan od njegovih advokata, javio je AFP.
Karadžić je ranije najavio da neće dozvoliti da se njegov proces u Tribunalu pretvori u farsu, a 21. oktobra je u pismu sudijama ponovio da odbrana nije dobila dovoljno vremena za pripremu.
Predsjedavajući sudija O-Gon Kvon rekao je da je pretresno vijeće razmotrilo njegov podnesak i 22. oktobra zatražilo od njega da ponovo razmotri odluku, podsjećajući na mogućnosti sudskog vijeća da postupa u ovakvim slučajevima.
Karadžić je 23. oktobra u odgovoru ponovio raniji stav, rekao je Kvon i dodao da će snimak i transkripti sa početka suđenja biti dostavljeni Karadžiću.
On je upozorio da postoje mjere koje se mogu preduzeti ako Karadžić nastavi da, kako je rekao sudija, opstruiše proces. On je podsjetio tužioce da je Karadžić rekao da nikada ne bi bojkotovao svoje suđenje.
Tužilaštvo je optužilo Karadžića za opstrukciju početka suđenja i zaključilo da nema razloga da proces danas ne počne, te pozvalo sudije da imenuju branioce.
Treća izmijenjena optužnica protiv Karadžića predata je 27. februara, a precizirana 19. oktobra ove godine.
Ispred zgrade Haškog tribunala u ponedjeljak ujutro okupilo se više desetina predstavnika, većinom žena, udruženja žrtava iz Srebrenice i drugih predstavnika bošnjačkih žrtava.
Oni su nosili ogroman natpis: "Sramota Evrope! Genocid: 8106 ubijenih u Srebrenici 1995". Na drugom transparentu pisalo je: "Masovni ubica Karadžić - uhvatite Mladića".
Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.
Optužnica protiv Karadžića usredsređena je na: etničko čišćenje Muslimana i Hrvata širom BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u istom periodu; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995.
Glavni tužilac Serž Bramerc najavio je prošle nedjelje da će dokaze protiv Karadžića izvoditi hronološkim redoslijedom, počevši od zločina počinjenih u Sarajevu.
Od kada se, krajem jula prošle godine, našao u pritvoru u Sheveningenu, Karadžić je tvrdio i da Tribunal nema pravo da mu sudi zbog imuniteta koji mu je u ljeto 1996. navodno garantovao tadašnji izaslanik SAD Ričard Holburk.
Tribunal je odbacio njegov zahtjev za obustavu postupka, utvrdjujući da imunitet pred sudom ne bi imao nikakvu važnost, sve i da je dokazano da ga je Holbruk obećao.
Karadžić je nedavno od Savjeta bezbjednosti UN tražio da "spriječi suđenje" rezolucijom zasnovanom na njegovom navodnom sporazumu sa Holbrukom.
Optužnicom, čiji je obim smanjen radi bržeg i efikasnijeg sudjenja, Karadžić je, zajedno sa komandantom Vojske RS Ratkom Mladićem, označen kao ključni učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno uklanjanje, putem zločina, Muslimana i Hrvata sa teritorija koje su Srbi smatrali svojim širom BiH.
Pored VRS, u tom poduhvatu, po navodima optužnice, učestvovale su JNA/Vojska Jugoslavije, MUP Srbije i srpske paravojne snage.
Pored genocida nad Muslimanima u Srebrenici sistematskim ubijanjem oko 7.000 muškaraca, Karadžiću se optužnicom na teret stavlja i genocid nad Muslimanima i Hrvatima u opštinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
Za početak suđenja Karadžiću pred Haškim tribunalom, akreditovano je 89 novinara iz cijelog svijeta. Raspravi u utorak prisustvovaće i predstavnici porodica žrtava iz BiH.
Prvu optužnicu protiv Karadžića, Tribunal je podigao 1995.
Karadžić je, kako su objavile vlasti Srbije, uhapšen 21. jula prošle godine u Beogradu, a on tvrdi da su ga nepoznate osobe uhapsila 18. jula i tri dana držale na nepoznatom mestu, prije nego što je bio izveden pred istražnog sudiju.
Tribunalu u Hagu, Karadžić je izručen 30. jula, a u prvom pojavljivanju pred sudijom, on je odbio je da se izjasni o krivici po tačkama važeće optužnice. Pretpretresni sudija Ijan Bonomi u spis je tada, u skladu sa pravilima suda, uveo da se Karadžić ne osjeća krivim.
(agencije/MONDO)