Pretpostavlja se da je između 6 i 8 milijardi maraka završilo u džepovima nekoliko desetina moćnika umjesto u izgradnju BiH.
U BiH je nakon rata donirano od 14 do 20 milijardi KM, a pretpostavlja se da je između 6 i 8 milijardi završilo u džepovima nekoliko desetina moćnika umjesto u izgradnju BiH - prenosi internet portal "Sarajevo–x".
Kako navodi ovaj portal, posebna priča je i 700 miliona KM pristiglih samo za obnovu Srebrenice od kojih su povratnici imali malo koristi.
Javna je tajna da su umjesto novih traktora sa kompletnom opremom koje su plaćali donatori, dobijali polovne i neupotrebljive, a sredstva za obnovu kuća završavala su u privatnim fondovima, a bilo je čak i malverzacija prilikom izgradnje Memorijalnog centra u Potočarima, objavio je portal.
"Sarajevo–iks" navodi da su poslovi izgradnje dobijani na sumnjiv način, da su firme posao dobijale bez javnih konkursa, te da pri opštini Srebrenica djeluje Odbor za provjeru utroška donacija koji nikad u javnost nije izašao sa bilo kakvim rezultatima.
Istražna komisija za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava Parlamentarna skupština BiH, koja u aktuelnom sazivu postoji godinu dana, pokušava utvrditi gdje je nestao veći dio novca od 14 do 20 milijardi KM pristiglih nakon rata u BiH koji nije utrošen u prave svrhe.
Članovi ove komisije saglasni su da bi do juna ove godine trebalo da bude završen njen posao, ili bar veći dio, kako ne bi bilo zloupotreba u izbornoj kampanji.
Slavko Jovičić, Sefer Halilović i Denis Bećirević vjeruju da je taj posao moguće uraditi do juna kada počinje predizborna kampanja, dok dio članova ove parlamentarne komisije smatra da ne postoje šanse da se sav posao okonča do septembra kada im ističe mandat u parlamentu BiH.
Predsjedavajući Komisije Sefer Halilović istakao je na današnjoj sjednici da je samo postojanje ove komisije paradoks, s obzirom da se sumnja na kriminal velikih razmjera.
"Da institucije koje su za to zadužene rade svoj posao kako treba, ova komisija ne bi ni postojala", naglasio je Halilović.
Komisija je na današnjoj sjednici utvrdila konkretan plan rada, i zaključila da će intenzivirati rad, s obzirom da su donošenjem Zakona o dostupnosti informacija stvorene sve zakonske pretpostavke za to.
Odlučeno je da će se do sljedećeg sastanka predložiti izgled upitnika koji će biti proslijeđen stranim ambasadama, diplomatsko-konzularnim predstavništvima i organizacijama iz zemalja koje su slale novčana sredstva u BiH.
Upitnici će biti poslati i institucijama na svim nivoima koje su bile zadužene za utrošak poslatih sredstava.
Član Komisije Slavko Jovičić predložio je da se nakon prvih rezultata istraživanja na jedan od sastanaka komisije pozovu predstavnici Tužilaštva BiH, OBA-e, SIPA-e, ali i ministri inostranih poslova te drugi ljudi iz vlasti koji bi trebali znati ko je sve slao donacije u BiH i gdje su one utrošene ili trebale biti utrošene.
Prije ove komisije, 2003. godine bila je formirana komisija sa sličnim zadatkom, ali je zbog velikih opstrukcija i nepružanja podrške u radu ugašena, a njeni članovi došli su do podatka da je od pristiglih 14 do 20 milijardi KM pomoći, čak sedam do osam miliona nestalo. (Srna)