Nataša Kandić bez komentara o tvrdnjama da je novac koji je dobila za rad Fonda za humanitarno pravo iskoristila za ličnu promociju.
Direktor Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić nije željela da komentariše tvrdnje predsjednika Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branka Todorovića i predsjednika Udruženja bošnjačkih žrtava rata "Izvor" iz Prijedor Edina Ramulića da je novac koji je dobila za rad te organizacija iskoristila za ličnu promociju i lobiranje da dobije Nobelovu nagradu.
Ona je rekla novinarima u Banjaluci da svako ima pravo na svoje mišljenje i da ona ne želi da ulazi u bilo kakvu polemiku o ovoj temi. Todorović i Ramulić su zbog, kako su rekli, bahatog ponašanja Nataše Kandić istupili iz njene regionalne organizacije "KoRekom".
Todorović je prošle sedmice izjavio da je Kandićeva, koja raspolaže sa 2,3 miliona evra donatorskih sredstava, cijelu priču pretvorila u "svoj privatni biznis". Ramulić je naveo da je glavni cilj Kandićeve da troši novac donatora, ali i da cijelu koaliciju koristi samo kako bi dobila Nobelovu nagradu.
Govoreći o zločinima počinjenim nad Srbima u Sarajevu, Kandićeva je rekla da o tome treba da odlučuju sudovi, a ne nevladine organizacije.
"Ja nisam sud. Kvalifikaciju o tome šta je počinjeno i kakvog je karaktera neko delo donosi samo sud, a ne pojedinac ili politička partija", kaže Kandićeva.
Govoreći o hapšenju nekadašnjeg ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, koga Srbija sumnjiči za ratne zločine počinjene nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, Kandićeva je rekla da podržava da se utvrde sve činjenice o tome šta se dogodilo u Dobrovoljačkoj ulici, jer, kako je navela, postoje žrtve.
"Podržavam sudske organe u njihov radu i njihovo nastojanje da dođu do pravih činjenica i saznanja ko je odgovoran za Dobrovoljačku. Svaka država mora da sudi svojim državljanima i to je najbolji put za promene odnosa prema zločinima", smatra Kandićeva. Na pitanje da li je pogledala film o stradanju Srba u Sarajevu, koji joj je poslala Radio-televizija Republike Srpske, Kandićeva je rekla da je "pogledala na hiljade filmova" i ocijenila da bi bilo dobro da se formiraju desetine raznih komisija s ciljem otkrivanja istine o ratnim stradanjima.
Upitana da li će njena organizacija formirati komisiju o događajima na pijaci Markale u Sarajevu s obzirom na različite stavove u vezi sa tim slučajem, Kandićeva je rekla da komisiju formiraju države te da je "predmet Markale" već bio pred Haškim tribunalom.
Kandićeva nije htjela da komentariše ni zločine počinjene nad Srbima u Sijekovcu 1992. godine.
Tokom pres-konferencije u banjalučkom hotelu "Bosna" Kandićeva je novinare medija iz RS opominjala da postavljaju, kako je rekla, neprofesionalna pitanja i da joj "smeta njihov ton". Prije obraćanja Kandićeve srpski novinari su minutom ćutanja odali počast poginulim Srbima u proteklom ratu u BiH.
Kandićeva će u Banjaluci održati predavanje o temi "Suočavanje sa prošlošću i sopstvenim ratnim zločinima kao pretpostavka demokratizacije društva", koje je organizovala Fondacija "Fridrih Ebert". (Srna)