Senatorima pola umjesto cijele prosječne plate po sjednici

Predlagač je prethodno prihvatio amandman SNSD-a da visina senatorskog dodatka po održanoj sjednici iznosi polovinu umjesto jedne prosječne neto plate zaposlenih u Srpskoj koja je isplaćena u prethodnoj godini.

Za zakon je glasalo 46 poslanika, pet je bilo protiv, a 12 uzdržanih.

Predlagač je prihvatio i amandman SNSD-a i nezavisnog poslanika Vojislava Gligića da se senatorski dodatak ne isplati senatoru koji ne prisutvuje sjednici umjesto, kako je prijedlogom bilo predviđeno, da se dodatak uskrati senatorima koji odsustvuju neopravdano.

Za provođenje ovog zakona u budžetu za 2010. godinu namijenjeno je 647.150 KM, da je visina senatorskog dodatka ostala jednaka prosječnoj plati bilo bi ušteđeno 310.690 KM, a nakon usvajanja amandmana SNSD uštede će biti i veće.

Generalni sekretar u kabinetu predsjednika RS Siniša Karan rekao je da se dodatak vezuje za prosječnu platu za razliku od rješenja koje je nudio nacrt ovog zakona da visinu dodatka određuje predsjednik RS na početku godine u skladu sa budžetom.

On je dodao da se ovim izmjenama i dopunama postojeći zakon usklađuje sa Ustavom RS u domenu ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana, budući da prema važećim normama predsjednik RS imenuje članove Senata iz reda srpskog naroda, a već sadašnji saziv Senata ima pripadnike sva tri konstitutivna naroda i pripadnike iz reda ostalih.

Važećim Zakonom o Senatu RS nije propisano da je predsjednik Republike član Senata, iako predsjedava sjednicama Senata, te se ovim izmjenama i dopunama propisuje da je predsjednik Republike član Senata i da ostaje član i nakon prestanka obavljanja funkcije predsjednika Republike.

Senatu RS, kao savjetodavnom tijelu najviših ustavnih institucija Republike, daje se nadležnost da razmatra pitanja ustavnopravnog položaja RS i spoljnopolitička pitanja u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH, pitanja rada institucija BiH u vezi sa statusnim pitanjima RS, kao i pitanja odnosa između entiteta u BiH.

Senat može razmatrati razvojna i privredna pitanja od značaja za RS, pitanja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, pitanja iz domena prava RS na specijalne i paralelne odnose sa susjednim državama, razvoja odnosa sa iseljeništvom širom svijeta, pitanja izmjena Ustava RS, nacrte sistemskih zakona i druga pitanja od značaja za RS i njene narode i građane.

Karan je naglasio da je degutantno postavljati pitanje da li je potrebna institucija Senata, jer je to ustavna kategroija. "Postavljanje takvog pitanja može se ocijeniti kao neustavno djelovanje", rekao je Karan.

Nezavisni poslanik Vojislav Gligić pitao je gdje će biti preusmjeren novac koji je predviđen budžetom RS za ovu godinu za Senat, a koji je, kako je već sada izvjesno, ušteđen.

Šef Kluba poslanika SDS-a Borislav Bojić poručio je SNSD-u "da je trebalo da budu štedljivi na brojnim rasipničkim potezima, a ne na naknadama za rad senatora".

Više opozicionih poslanika kritikovalo je što je budžet za instituciju predsjednika RS utrostručen od 2006. godine do danas, što je na Palatu predsjednika RS potrošeno 11 miliona maraka i što je budžet predsjednika RS dostigao polovinu budžeta Narodne skupštine RS.

Šef Kluba poslanika Stranke za BiH Muharem Murselović rekao je da je ovaj klub protiv donošenja ovog zakona i da bi najbolja ušteda bila kad se ovaj zakon ne bi ni donio i novac na to uopšte ne bi trošio jer je, prema njegovim riječima, institucija Senata nepotrebna i suvišna, pogotovo u vrijeme krize i nemaštine.

"Predsjednik entiteta ima ograničen krug djelovanja. Koga onda oni savjetuju? Čemu onda služe silna ministarstva?", pitao je Murselović.



(Srna)