Sjećanje na žrtve tuzlanske kolone

Više od stotinu građana i zvaničnika Republike Srpske su na Brčanskoj malti u Tuzli, prvi put na mjestu zločina, odali pomen vojnicima JNA stradalim u "tuzlanskoj koloni" 15. maja 1992. godine.

Na mjestu zločina zapaljene su svijeće i položene bijele ruže, nakon čega je služen vjerski obred, čime je na miran i dostojanstven način svijetu poslata jasna poruka da se na Brčanskoj malti u Tuzli na današnji dan prije 18 godina desio zločin u kojem su stradala najmanje 92 pripadnika JNA.

Pomenu su, osim porodica poginulih i preživjelih vojnika, prisustvovali su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske  Rade Ristović, rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica RS Staša Košarac, predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić, predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz, predsjednik Skupštine organizacija i udruženja ratnih-vojnih invalida RS Dragislav Mijanović.

Skup, koji su obezbjeđivale jake policijske snage Tuzlanskog kantona, prošao je bez bilo kakvih provokacija, a pratilo ga je i nekoliko desetina domaćih i stranih novinara.

Nakon 15-minutnog odavanja pošte na Brčanskoj malti, učesnici skupa su autobusima uz pratnju tuzlanske policije krenuli prema Banj brdu, gdje će ih preuzeti policija Republike Srpske i dopratiti do Bijeljine. Veliki broj građana Tuzle pratio je prolazak autobusa koji su napuštali grad, a saobraćaj je bio zaustavljen.

Rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica Republike Srpske Staša Košarac rekao je da je pred RS velika obaveza da, koristeći sve normative i pozitivne zakonske propise, obezbijedi porodicama nevino stradalih vojnika JNA da na mjestu njihove pogibije u Brčanskoj malti bude podignut spomenik koji će upozoravati i na stradanje srpskog naroda u BiH.

Košarac je, nakon polaganja vijenaca i parastosa na Brčanskoj malti, gdje su 15. maja 1992. godine stradali pripadnici JNA, rekao novinarima da je žalosna činjenica da neki ljudi iz Tuzle, koji su rukovodili određenim operacijama, poput Selima Bešlagića i sličnih njemu, i danas obavljaju javne funkcije u BiH.
Naglasivši da će pravda doći i zakucati i na ta vrata i da će pravda i istorija bili zadovoljene, Košarac je dodao da će porodice bar malo biti zadovoljne kada svi oni koji su činili zločine nad srpskim narodom budu odgovarali na adekvatan način.

"Ono na čemu ćemo insistirati u narednom periodu jeste da, u cilju razvoja odnosa u BiH, pravda dođe do svakoga ko je odgovoran za bilo kakvo stradanje i bilo koga u BiH", rekao je Košarac. On je istakao da će raditi na tome da budu podignuti spomenici i spomen ploče i to ne samo u Tuzli, nego u svim mjestima u BiH, gdje je stradao srpski narod.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Pantelija Ćurguz izjavio je da je masakr počinjen na vojnicima JNA na Brčanskoj malti u Tuzli 15. maja 1992. godine specifičan po tome što su stradala "golobrada djeca" koja su samo htjela iz Tuzle da se vrate svojim kućama i majkama, ali da neko nije želio da prihvati to činjenično stanje, pa je podigao je pušku i bez razloga pucao po njima.

Ćurguz je, nakon polaganja vijenaca i parastosa ubijenim pripadnicima JNA na mjestu stradanja na Brčanskoj malti u Tuzli, rekao novinarima da je ovo jedan od prvih masovnih i organizovanih zločina nad "golobradim" vojnicima JNA. Podsjećajući da su pripadnici JNA bili pod zakletvom koja ih je obavezivala da služe državi i narodu, Ćurguz je rekao da su se u Tuzli pojavile neke ekstremne snage koje su pucale u tu djecu bez razloga.

"To je uvelo narode u opšte krvoproliće i stradanje koje toliko godina poslije rata ima svoje posljedice", rekao je Ćurguz i dodao da će se te posljedice još dugo osjećati.

Predsjednik Saveze logoraša Republike Srpske (RS) Branislav Dukić ocijenio je danas u Tuzli da BiH nikada neće biti država, niti će u njoj biti suživota i pomirenja sve dok mjesta stradanja na koja se polažu vijenci i pale svijeće obezbjeđuje veliki broj pripadnika policije.

Dukić je, nakon parastosa i plaganja cvijeća na mjestu stradanja pripadnika JNA na Brčanskoj malti u Tuzli 15. maja 1992. godine, rekao Srni da je ovo još jedan od razloga da međunarodna zajednica, ako želi BiH kao cjelovitu državu, mora nešto da mijenja.

On je podsjetio da delegacija Saveza logora RS, koju je predvodio, prije šest godina umalo nije doživjela masakr na Brčanskoj malti u Tuzli kada je na mjestu zločina polagala vijence.

Tačan broj žrtava još nije utvrđen, ali prema podacima srpske Vojske u "Tuzlanskoj koloni" poginula su najmanje 92 i ranjena 33 vojnika, a oko 140 je zarobljeno, od kojih su mnogi mučeni.

Napad na 92. motorizovanu brigadu JNA, koja se povlačila iz kasarne "Husinska buna" sa oko 200 motornih vozila i oko 600 starješina i vojnika, izveli su 15. maja 1992. godine pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane i policije uz pomoć paravojne formacije "Zelene beretke".

Prema sporazumu o mirnom povlačenju JNA sa teritorije BiH, a na osnovu dogovora komandanta kasarne pukovnika Mileta Dubajića i lokalnih vlasti, evakuacija je trebalo da počne u 15 časova, ali su lokalne vlasti inscenirale spor oko predaje dijela naoružanja TO Tuzla.

Kasnije će se ispostaviti da je to bio dio plana za razmještanje snajperista na pravcu povlačenja JNA i mjestu zasjede. Da je napad na kolonu JNA unaprijed dobro planiran i pripreman pokazale su i zapreke na putevima, kopanje rovova, izrada zaklona, isturanje ježeva i krstila na put i izvlačenje nagaznih mina na kanapu ...

Poslije pregovora u kojima je postignut kompromis, evakuacija kasarne počela je u 19 časova. U trenutku, kada je posljednja trećina kolone, dolazeći iz Skojevske ulice, prolazila raskrsnicu Brčanska Malta, po njoj je iz okolnih zgrada i zaklona osuta paljba vatrenim oružjem, "zoljama" i drugim zapaljivim sredstvima.

U eksplozijama i plamenu na licu mjesta život su izgubila 32 vojnika, a povrede su bile tako teške da je u bolnici samo sedam žrtava moglo biti identifikovano. Raspoređeni snajperisti, prvo su pucali i ubijali vozače vojnih vozila da bi ih zaustavili i blokirali dalji prolaz, a onda su pucali u vojnike i sanitetsko osoblje, koji su tako opkoljeni bili laka meta.

Pripadnici TO Tuzla zatim su išli duž zaustavljene kolone i ranjene vojnike brutalno likvidirali u vozilima. Na putu za bolnicu u sanitetskom vozilu pobijeno je 17 ranjenika udarcima čekića u čelo, tijela ostalih su noću odvezena na gradsku deponiju i zatrpana buldožerom. Masakr nedužnih vojnika u Tuzli prenosila je direktno lokalna televizija FS-3, a snimci na kojima se vidi njihovo stradanje, emitovani su u više navrata u Republici Srpskoj i Srbiji.

Na audio zapisima zabilježeno je kako dežurni u Operativnom štabu javne bezbjednosti Tuzla Ilija Jurišić naređuje napad na kolonu navodeći pritom i komande kao što su "pucaj" i "ne dovodi" iz čega se može zaključiti da nije želio zarobljenike.

Ovaj nekada visoki funkcioner MUP-a BiH, uhapšen je u Beogradu po optužnici Tužilaštva za ratne zločine i osuđen 28. septembra 2009. na 12 godina robije zbog upotrebe nedozvoljenih metoda borbe.

Optužnica ga tereti da je poslije naredbe za napad, koju je dobio od pretpostavljenog, izdao naredbu svim muslimansko-hrvatskim jedinicama za napad na kolonu JNA, koja se mirno povlačila iz Tuzle, a pred Apelacionim vijećem u Beogradu u toku je žalbeni postupak.

Jurišić je, na žalost, jedini u komandnom lancu muslimansko-hrvatskih snaga koji je zasad procesuiran za ovaj strašan ratni zločin.

Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu protiv tadašnjeg gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića, komandanta štaba TO Envera Delibegovića i penzionisanog policajca Budimira Nikolića.

Šef Posebnog odjeljenja Tužilaštva BiH za ratne zločine Dejvid Švendiman se, neposredno pred istek mandata, saglasio "da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv ovih osumnjičenih."

Pred Sudom BiH vodi se samo postupak protiv Izeta Smajića za pokušaj ubistva ranjenog zarobljenika Radovana Krstića kome je stavio pištolj u usta i pucao, ali je ovaj uspio da preživi.

Haški istražitelji, koji su 2003. godine predmet "Tuzlanska kolona" ustupili sudu BiH, zaključili su upravo suprotno - da ima dovoljno dokaza za pokretanje istrage protiv devet osoba.

Među njima su na prvom mjestu tadašnji komandanta lokalne TO Enver Delibegović, bivši načelnik stanice javne bezbjednosti Mehmed Bajrić i njegov zamjenik Muhamed Brkić, kao i komandant inžinjersko -diverzantske jedinice TO Faruk Prcić.

U timu MUP-a RS za istraživanje ratnih zločina uvereni su da na osnovu više od 2.000 stranica sakupljenih dokumenata, video i audio zapisa i izjava preživjelih i očevidaca ima dovoljno dokaza za procesuiranje svih odgovornih za masakr pripadnika JNA u Tuzli.

Centar javne bezbjednosti Bijeljina je podnio nadležnom tužilaštvu izvještaj za dopunu krivičnog predmeta "Tuzlanska kolona" i krivične prijave protiv 27 osoba.

Sud BiH ne pokazuje zasad nikakvu namjeru da ključne krivce izvede pred lice pravde, a dobar dio osumnjičenih za pokolj vojnika JNA u Tuzli i danas je na vrlo visokim funkcijama u gradu i državnim organima.

Bešlagić: Vojnici JNA nisu poginuli greškom tuzlaka

Oko 300 građana, bivših boraca i aktuelnih političara Tuzlanskog kantona položili su u subotu cvijeće na Spomen-obilježja poginulim Tuzlacima, povodom 15. maja - takozvanog dana oslobađanja Tuzle.

Ratni načelnik Tuzle Selim Bešlagić ponovo je danas tvrdio da vojnici JNA nisu poginuli na Brčanskoj malti "greškom Tuzlaka".

On je rekao da je Tuzla danas "još jednom pokazala toleranciju i ljudski odnos prema žrtvama, jer je besprijekorno organizovala i omogućila da porodice iz RS odaju počast i polože cvijeće poginulim pripadnicima JNA na Brčanskoj malti".

Aktuelni načelnik Tuzle Jasmin Imamović rekao je da je u Tuzlu danas došlo "dosta lica vladajuće koalicije iz RS da pokušaju manipulisati žrtvama da bi se sakrio glavni krivac pogibije na Brčanskoj malti".

(agencije/MONDO)