Sarajevo će sutra, drugi put u poslednjih sedam dana, ugostiti lidere regiona.
Poslije sastanka Igmanske incijative, koji je u subotu okupio predsjednike Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore, u srijedu će se na jednom mjestu naći šefovi diplomatija Zapadnog Balkana, od kojih se očekuje da predstavnike EU, SAD, Rusije, Turske i međunarodnih organizacija uvjere u napredak odnosa u regionu.
Region, istovremeno, očekuje jasnu poruku podrške na putu evroatlanstkih integracija.
Ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić, koji će u Sarajevu predstavljati Srbiju, očekuje da će sa konferencije biti poslat jasan signal da proces evropske integracije zapadnog Balkana ne smije biti zaustavljen.
Po njegovom mišljenju, u proteklih šest mjeseci postignut je veliki napredak na polju političkih odnosa i pomirenja u regionu, a situacija na Balkanu je stabilna.
"Bila bi zaista velika greška ako to ne bi bilo ispraćeno ne samo nastavkom već i ubrzanjem procesa evropskih integracija", naglasio je Jeremić.
Američki državni sekretar Hilari Klinton, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton i šef španske diplomatije Migel Anhel Moratinos poručili su da na skupu u Sarajevu Balkan ima šansu da se uključi u "novu dinamiku" evroatlantske integracije.
U zajedničkom članku, sa naslovom "Balkan to zaslužuje", koji je uoči konferencije objavio "Gardijan", Klinton, Ešton i Moratinos su istakli da "vrata evroatlatskih institucija ostaju otvorena za sve zemlje Balkana kada ispune uslove za pristupanje": "EU i SAD će na ministarskoj konferenciji u Sarajevu ponoviti jasnu poruku: spremni smo da pomognemo građanima i liderima regiona u zajedničkoj izgradnji bolje budućnosti."
Po riječima šefa italijanske diplomatije Franka Fratinija, sarajevski skup je prilika da se sagleda napredak regiona ka EU, a u Briselu je potrebno "održati živom opredijeljenost za dalje proširenje Unije".
Fratini, koji je sa španskim kolegom Moratinosom inicirao konferenciju, tako je diplomatski prenio da kod nekih u Uniji "umire" raspoloženje za dalje proširenje Unije, o čemu već danima špekuliše štampa u regionu, navodeći kao glavne "kočničare" Njemačku i Veliku Britaniju.
Balkanski lideri, ističući normalizaciju međusobnih odnosa u poslednjoj deceniji, upozoravaju istovremeno na, kako je to formulisao predsjednik Srbije Boris Tadić, "tragične posljedice" koje bi za građane imalo zaustavljanje proširenja Unije.
Neimenovani diplomatski izvor ocijenio je ranije u izjavi "Blicu" da je EU, poslije subotnjeg samita, trenutno u defanzivi, pošto je malo ko vjerovao da će do ministarske konferencije uopšte da dođe.
Poslije neuspješnog okupljanja predstavnika Beograda i Prištine u Sloveniji, na Brdu kod Kranja, činilo se da će najveći problem u organizaciji sarajevskog sastanka biti format učešća delegacije Kosova.
Ministar Jeremić je danas ponovio da je sa španskim organizatorima, zemljom koja predsjedava EU, postignut "čvrst dogovor" da privremene vlasti u Prištini u Sarajevu budu predstavljene u skladu sa rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN uz prisustvo UNMIK-a, kao i na svim dosadašnjim skupovima tog tipa.
Šef srpske diplomatije je naglasio da je to bio čvrst zahtjev od koga Srbija nije odustala i neće odustati ni ubuduće.
"Tema sarajevskog skupa nije budući status Kosmeta. Budući status Kosmeta je predmet rasprave u Međunarodnom sudu pravde i drugim organima UN. U Sarajevu ćemo pričati o evropskoj budućnosti zapadnog Balkana na način koji je prihvatljiv za sve, uz puno poštovanje međunarodnog prava", ukazao je Jeremić.
(Tanjug)