"Pokušaj provokacije u slučaju Ganić"

Ministarstvo pravde Srbije i Tužilaštvo za ratne zločine ocijenili su da pokušaj tumačenja podneska Srbije u pojedinim sarajevskim medijima povodom zahtjeva za ekstradiciju Ejupa Ganića predstavlja "čistu provokaciju" i pokušaj da se zamjenom teza i politizacijom slučaja devalvira zahtjev za Ganićevu ekstradiciju Srbiji.

Srpski ministar pravde i tužilac za ratne zločine Snežana Malović i Vladimir Vukčević su u zajedničkom saopštenju reagovali na tekst na portalu "Sarajevo iks", gdje su objavljeni navodni dokumenti koje je Vlada Srbije uputila Engleskom ekstradicionom sudu kao odgovor na prigovor odbrane Ganića.

U saopštenju se ističe da se netačno citira i potom tumači jedna od tačaka koja predstavlja odgovor Srbije na pitanje Ekstradicionog suda, da se zatim ona slobodno tumači i da se iz konteksta vadi smisao ovog odgovora.

Podsjeća se da se u tekstu, objavljenom na tom sarajevskom mediju, navodi da "Vlada Srbije eksplicitno tvrdi da je u periodu kada se dogodio napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu postojao međunarodni oružani sukob između dvije države - BiH i Srbije".

 "U našem odgovoru jasno je citiran dio presude u predmetu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju protiv (MKTJ) Dušana Tadića, u kojoj je Žalbeno veće utvrdilo da međunarodni konflikt može da postoji uporedo sa unutrašnjim oružanim sukobom na određenoj teritoriji", navodi se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da je dalje navedeno da i sam Statut Međunarodnog krivičnog tribunala, koga je usvojio Savjet bezbjednosti, konstatuje da su na različitim mjestima postojali u različitim vremenima unutrašnji međunarodni sukobi ili čak mješoviti unutrašnji sukobi.

"Boreći se za zaštitu interesa svoj klijenta, opet tumačeći pravni stav Srbije u postupku pred Međunarodnim sudom pravde, odbrana Ejupa Ganića osporava i negira postojanje međunarodnog sukoba na teritoriji BiH", dodaje se u saopštenju.

Iz Ministarstva pravde i Tužilaštva navode da je u tačci pet odgovora Srbije Engleskom ekstradicionom sudu jasno navedeno "da je vrlo važan datum koji je relevantan za ovo pitanje 19. maj 1992. godine, što je datum kada su se snage JNA povukle sa teritorije BiH".

"Nasuprot navodima tražene osobe u svom podnesku, sudska praksa MKTJ nesporno je utvrdila da je međunarodni oružani sukob postojao na teritoriji BiH pre 19. maja 1992. godine. Dovoljna je samo ova činjenica da Sud odbaci prigovore koje je podnijela tražena osoba u vezi sa navodima o postojanju međunarodnog oružanog sukoba", navodi se u u saopštenju srpskih organa.

Ranije danas zamjenik srpskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić u izjavi za Srnu demantovao je da je Srbija u svom zahtjevu za ekstradicijom bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića pismeno priznala agresiju na BiH, te da takve tvrdnje predstavljaju provokaciju i zamjenu teza u odgovoru Srbije engleskom ekstradicionom sudu.

"Ne želeći da svojim daljim reakcijama vršimo bilo kakav pritisak na ekstradicioni sud, smatramo da ovo jeste upravo čista provokacija i da se zamenom teza i politizacijom slučaja ustvari devalvira zahtev Srbije za ekstradicijom Ejupa Ganića", rekao je Vekarić.

Portal "Sarajevo-x.com" danas je objavio dokumente koji, kako tvrde, eksplicitno prikazuju priznanje Srbije da je učestvovala u ratu u BiH.

U odgovoru Ministarstva pravde Srbije na prigovor odbrane Ejupa Ganića u postupku koji se vodi radi utvrđivanja legalnosti zahtjeva Srbije za izručenje funkcionera ratnog Predsjedništva BiH u maju 1992. godine, na koji se poziva ovaj portal, stoji da su "države BiH i Srbija bile u međunarodnom oružanom sukobu".

Vekarić je naveo da je netačno citirana, a potom tumačena jedna od tačaka koja predstavlja odgovor na pitanje ekstradicionog suda.

On je ocijenio da se slobodno tumači i vadi iz konteksta smisao odgovora Srbije, kao i to da Vlada Srbije „tvrdi da je u periodu kad se dogodio napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu postojao međunarodni oružani sukob između dvije države - BiH i Srbije“.

"Svako normalan zna da tada Srbija nije ni postojala kao država", istakao je Vekarić, dodajući da je to jedan od dijela slobodnog tumačenja u tekstu koji je danas objavljen u sarajevskim medijima.

On je rekao da je veoma važno da se naglasi da u odogovoru Srbije jeste citiran dio presude u predmetu Haški tribunal protiv Dušana Tadića, gdje je Žalbeno vijeće utvrdilo da međunarodni konflikt može da postoji uporedo sa unutrašnjim oružanim sukobom na određenoj teritoriji.

"Dalje je navedeno da i sam Statut Haškog tribunala, usvojen u Savetu bezbednosti UN, konstatuje da su na različitim mestima postojali, u različitim vremenima, unutrašnji međunarodni sukobi ili čak mešoviti unutrašnji sukobi", naveo je Vekarić.

On je dodao da se u tački 5. ovog odgovora jasno navodi da je vrlo važan datum koji je relevantan za ovo pitanje, a to je 19. maj 1992. godine kada su snage JNA povukle se sa teritorije BiH.

Prema njegovim riječima, sudska praksa Međunarodnog krivičnog tribunala je kroz malo prije navadenu presudu neosporno utvrdila da je međunarodni oružani sukob postojao na teritoriji BiH prije 19. maja 1992. godine.

On je naveo da srpsko Tužilaštvo za ratne zločine u optužnicama za različite predmete različito tretira sukob i kao primjer naveo da se u slučaju „Škorpioni“ ili „Zvornik“ sukob ne tretira kao međunarodni nego kao civilni sukob u istom građanskom ratu, dok Tuzlansku kolonu takav sukob tretira kao međunarodni oružani sukob dok se nije povukla JNA.

(MONDO/Srna)