Radovan Karadžić izjavio je na suđenju da su Srbi ponosni na Srbe muslimanske vjeroispovesti Mehmet-Pašu Sokolovića, Mešu Selimovića i Emira Kusturicu.
Haški optuženik Radovan Karadžić zatražio je danas od pretresnog vijeća Tribunala da kao "politički i pristrasan" odbaci izvještaj vještaka optužbe Roberta Donije o nastanku sukoba u BiH, sugerišući da je Donija "antisrbin".
Opovrgavajući navod iz jedne Donijine knjige da su srpski politički predstavnici uoči rata u pogrdnom smislu nazivali Muslimane "Srbima izdajnicima" koji su tokom otomanske vladavine primili islam, Karadžić je tvrdio da su "Srbi muslimanske vjeroispovesti veoma popularni u srpskom narodu".
"Srbi su ponosni na Srbe muslimanske vjeroispovesti, od Mehmet-Paše Sokolovića i Meše Selimovića, koji su mrtvi... Oni su pravi Srbi i vrlo su popularni u srpskom narodu... Da i ne govorimo o Emiru Kusturici koji je živ", izjavio je Karadžić.
Na kraju unakrsnog ispitivanja Donije, Karadžić je pitao svjedoka može li da navede bilo koju srpsku paravojnu formaciju formiranu uoči rata u BiH, nasuprot hrvatskom HOS-u i muslimanskoj Patriotskoj ligi.
Donija je odgovorio da je Srpska demokratska stranka "mobilisala i regrutovala dobrovoljce koje je upućivala u JNA", u pokušaju da saveznu armiju pridobije za svoje ciljeve.
Na dodatno pitanje optuženog da li je podrška "regularnoj armiji" bila "nelegalna", svjedok je odgovorio da ne zna.
Karadžić je i danas negirao da su granate koje su u maju 1992. godine ubile nekoliko desetina građana Sarajeva u redu za hljeb u Ulici Vase Miskina bile ispaljene sa srpskih položaja.
Donija je uzvratio da je zaključak da su granate ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske (RS) vidio u svim izvještajima UN koje je proučio.
Karadžić je tražio da se Donija složi da su srpski poslanici, koji su 9. januara 1992. proglasili Srpsku Republiku BiH, "nastavili da rade u zajedničkim tijelima, u Skupštini BiH, Vladi i Predsjedništvu", a svjedok je naveo da, "iako su članovi Srpske demokratske stranke (SDS) uglavnom ostali u organima vlasti, oni nisu nastavili i da sarađuju".
Na Karadžićevu konstataciju da su "oni glasali samo protiv odluka koje su bile štetne za srpski narod, a za ostale bili za", Donija je rekao da "ne smatra da je bilo baš tako".
Povodom Karadžićevog susreta sa Matom Bobanom u Gracu u maju 1992. godine Donija je rekao da "ne smatra da je u redu što je Karadžić sa Hrvatima pregovarao tajno, bez znanja muslimana".
"Način pregovora nije bio prikladan i Vas je Evropska zajednica kritikovala, jer ste pokušali da postignete dvostrani sporazum, a pravila su nalagala sporazum tri strane", izjavio je Donija.
Odgovarajući na pitanje kako je onda došlo do toga da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) preglasaju SDS i proglase nezavisnost BiH, kad je trebalo da sve tri strane postignu saglasnost, Donija je odgovorio da to "nije analogna situacija".
Bivši predsjednik RS, optužen za genocid nad bosanskim nesrbima, pitao je Doniju i zašto je u svojim radovima "srpske hajduke koji su se borili protiv Turaka nazvao banditima".
"Da li su za vas i Dejvi Kroket i Robin Hud banditi", upitao je optuženi.
Donija je odgovorio da su hajduci u suštini bili banditi koji nisu napadali samo Turke, ali da je mitologizacija sličnih grupa svojstvena mnogim narodima, ne samo Srbima.
Američki profesor Donija danas je završio višednevno svjedočenje na suđenju Karadžiću, a optužba će sutra izvesti novog svjedoka.
Odbrana je tražila da joj bude odobreno još 19 sati za unakrsno ispitivanje.
Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i još osam opština u BiH, terorisanje civila u Sarajevu, etničko čišćenje širom BiH i uzimanje međunarodnih talaca 1992. do 1995. godine.
(agencije/MONDO)