Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik smatra da odluku o viznoj liberalizaciji za BiH zadržava strah Evrope od globalnog terorizma predvođenog islamskim fundamentalizmom.
On smatra da postoji strah i od toga da BiH ne bude zemlja - transmisija islamskih terorista i evropskih islamista.
Dodik je za "Glas Srpske" rekao da je jedan od dokaza za tu tvrdnju i to što je BiH ostala bez vizne liberalizacije iako je ispunila svih 167 uslova, podsjećajući da su Srbiji uz ispunjenih 80 odsto uslova ukinute vize.
"Ovim su opet kažnjeni Srbi u RS koji ne pripadaju tom svijetu. Doživio sam da me sa diplomatskim pasošem BiH, koji nosim, odstrane na putu za SAD na aerodromu u jednom evropskom gradu. Posljednji sam ušao u avion samo zato što imam pasoš BiH. A onda tvrde da lokalne vlasti nisu nešto uradile. Ne, mi smo sve uradili, a kod njih postoji taj skriveni strah što opet dovodi do apsurda kompletnu situaciju", rekao je Dodik.
Premijer RS je ocijenio da evropske strukture i dalje traže jačanje i centralizaciju BiH i nastoje da ojačaju Sarajevo prije svega.
"Sarajevo treba razvlastiti, a ne ojačati, jer samo tako može da se na neki način izbjegne koncentracija islamskih terorista. Činjenica je i da je, prije deset ili pet godina kad su se neke zemlje učlanjivale u EU, moralo da se ispuni mnogo manje obaveza ili reformi nego što se to sada stavlja pred nas. Tako izgleda da smo mi kažnjeni stalnim povećanjem broja zahtjeva", naveo je Dodik.
Komentarišući činjenicu da je Srbija prihvatila uključenje Turske kada je riječ o regionalnoj saradnji BiH, Srbije i Hrvatske, Dodik je istakao da smatra da Turska ne može da doprinese normalizaciji odnosa, jer se ona u BiH ponaša navijački.
"U dobre namjere Turske mi ovdje ne možemo da vjerujemo, niti treba. Neki smatraju da ne treba biti tako direktan, jer je Turska jedna od moćnih zemalja u regionu. Bio sam svjedok na multilateralnim sastancima, recimo na sjednici Savjeta za primjenu mira, gdje učestvuje Turska kao predstavnik Organizacije islamskih zemalja, da je ta zemlja uvijek zastupala identičan stav koji ima bošnjačka strana. I nikad se nisu usmjerili na to da razumiju druge u BiH i da modeliraju vlastite stavove na bazi spoznaja o pozicijama drugih", naveo je premijer RS.
On je istakao da nema namjeru ni želju, niti mogućnosti da utiče na to kako i zašto Srbija komunicira sa Turskom, "a oni sigurno imaju neke svoje razloge".
"Ako se Srbija saglasi sa ulogom Turske u BiH na ovaj način, mi ćemo se i njihovom stavu suprotstaviti. I to je veoma jasno. Mi ćemo to prepoznati uvijek tamo gdje se to pojavljuje i uvijek ćemo veoma jasno reagovati na to otvoreno pitanje", rekao je Dodik.
Odgovarajući na pitanje može li Turska da prizemlji politiku Harisa Silajdžića i da je svede na demokratsku mjeru, Dodik je ocijenio da je nesumnjivo da je "Silajdžić ovdje čovjek Turske" i da se to ne skriva.
"U političkim krugovima svi znaju da Turska neskriveno stoji iza politike koju promoviše Silajdžić, a ne recimo /Sulejman/ Tihić, /Zlatko/ Lagumdžija ili /Fahrudin/ Radončić. Možda bi odgovor na to zašto je Silajdžić takav kakav jeste, upravo spoznaja da ga podržava moćna zemlja Turska", rekao je Dodik.
Govoreći o ulozi predsjednika Srbije i Hrvatske Borisa Tadića i Ive Josipovića u regionu, on je rekao da je dobro da predsjednici Hrvatske i Srbije, kao i drugi predsjednici, dolaze u BiH.
"Oni su na taj način samo demantovali stereotipe koji su postojali kao onaj o RS koji postoji u Hrvatskoj. Mi ovdje imamo realan život i realne institucije, realne uspjehe i realne probleme kao što ih ima i Hrvatska ili bilo ko drugi", rekao je Dodik.
Premijer Srpske smatra da nisu u pravu oni koji misle da su Tadić i Josipović dolazili ovdje da nekog disciplinuju, jer su prošla ta vremena.
Govoreći o razlozima stalnog produžavanja boravka OHR-a u BiH i stalnog spominjanja ispunjavanja forme "5+2", Dodik je istakao da su to izmišljene stvari, koje ne stoje u Dejtonu, kao ni Savjet za implementaciju mira /PIK/.
"Ne postoji ni OHR na ovakav način kao kancelarija, jer visoki predstavnik po Dejtonskom sporazumu je i njegova kancelarija. Ovdje se kancelarija pretvorila u konstantu samo se mijenjaju visoki predstavnici", rekao je Dodik.
On smatra da je problem u tome što svijet ne zna šta će sa BiH, jer je zarobljenik ideje da BiH sa dodatnom centralizacijom može da bude odgovor za evropske integracije i stabilnost.
"Ja smislim da to nije ispravan put, ali na žalost još se naš glas i argumetni ne čuju, nego se na njih reaguje površno, burno i sa predrasudama. Mi smatramo da samo dejtonska BiH sa tri ovlaštenja koja je dobila u Dejtonu i devet nadležnosti jedina i prava mjera za održivost ove zemlje", naveo je Dodik.
Govoreći o pritiscima američke državne sekretarke Hilari Klinton vezano za vojnu imovinu, Dodik je istakao da je problem što su se integracioni i evroatlanski procesi bazirali na koncepciji rješavanja pitanja koja zadiru u unutrašnje odnose u okviru BiH.
"Prije nekoliko godina uopšte nije bilo važno pitanje vojne imovine, jer je vojska i sada u objektima koje koristi nesmetano. Odjednom se pojavljuje problem i potreba da vojska kao ima svoju imovinu. U mnogim drugim zemljama članicama NATO-a vojska se nalazi na privremenim lokacijama. Samo se ovdje traži upis te imovine gruntovno i vlasnički na nivou BiH", naveo je Dodik.
On je podsjetio da su predstavnici međunarodne zajednice 2000. godine precizno rekli da imovina koja se zatekla na prostoru entiteta pripada tom entitetu, što je bila osnova za sprovođenje privatizacije privrednog sektora u RS.
"OHR je te godine utvrdio i da vojna imovina pripada entitetima u kojima se nalazi. Kasnije smo imali transformaciju tog stava u okviru samog OHR-a, naravno kako je njima odgovaralo. Mnogi ljudi ne razumiju ta pitanja, ali to je suštinsko pitanje odnosa u okviru BiH", naveo je premijer RS.
Govoreći o situaciji u poplavljenim područjima RS, Dodik je istakao da je ona veoma loša, ali da su preduzete sve mjere sprečavanja nastanka većih šteta.
(Srna)