Sud za ekstradicije u Londonu trebalo bi da danas objavi odluku o zahtjevu Srbije za ekstradiciju bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
Ganić je optužen za ratni zločin nad vojnicima JNA u Dovrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.
Poslije odluke londonskog suda o zahtjevu iz Beograda za izručenje Ganića, predmet će biti proslijeđen ministru unutrašnjih poslova Velike Britanije, koji donosi odluku o ekstradiciji, a potvrđuje je Parlament Ujedinjenog kraljevstva.
Sud je 14. jula okončao dvonedjeljnu raspravu o sprkom zahtjevu za izručenje Ganića, kada je odbio i zahtjev njegove odbrane da mu se ukine kućni pritvor uz polaganje kaucije.
Srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević otputovao je juče u London, gdje bi ekstradicioni sud u 14.00 časova po lokalnom, odnosno u 15.00 časa po našem vremenu, trebalo da odluči da li će Ganića izručiti Srbiji.
Vukčević je ranije rekao da je uvjeren da će sudija Timoti Vorkman o eventualnom izručenju Beogradu bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, osumnjičenog za zločine u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, odlučiti nezavisno i po slovu zakona.
Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović izjavio je da bi ekstradicioni sud u Londonu trebalo Srbiji da izruči Ganića, jer ova država ima više argumenata na svojoj strani.
"Pravosluđe Velike Britanije je iskusno i uradiće onako kako zahtijeva pravo i pravda. To znači da će izručiti gospodina Ganića onom sudu i onoj zemlji koja ima najviše argumenata. To bi najvjerovantije trebalo da bude Srbija", rekao je Kuzmanović juče novinarima u Čelincu.
Politički analitičar Predrag Simić izjavio je da su u procesu pred ekstradicionom sudom u Londonu o zahtjevu Srbije za izručenje Ganića argumenti za strani Srbije, ali da je teško prognozirati kakav će stav zauzeti sud, jer je "cijeli proces praćen neizvjesnostima".
Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine. Prema podacima Centra javne bezbjednosti Istočnog Sarajeva, u napadima 2. i 3. maja ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je 215 zarobljeno.
Deset dana nakon hapšenja pušten je iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.
(Srna/MONDO)
