Britanski sud odbio je zahtjev Srbije da joj izruči bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
Damir Arnaut rekao je da je Ganić potpuno slobodan čovjek i da je "na putu za Sarajevo", prenosi portal "Sarajevo.iks".
Član pravnog tima odbrane ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića Damir Arnaut rekao je da je Ganić potpuno slobodan čovjek i da je "na putu za Sarajevo", prenosi portal "Sarajevo.iks".
Velimirović: Odluka razočaravajuća i politički motivisana
Direktor Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske (RS) Janko Velimirović ocijenio je da je nepravedna, razočaravajuća i politički motivisana odluka britanskog suda da odbije zahtjev Srbije za izručenje bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
On je naglasio da je na britanski sud bilo političkog uticaja, prije svega iz BiH i iz bošnjačkog političkog vrha.
"Mislim da je ovakva odluka nepravedna, međutim, ne treba odustajati već treba ovaj proces provesti pred domaćim pravosuđem", rekao je Velimirović Srni.
Velimirović očekuje da Tužilaštvo BiH adekvatno reaguje kako bi se utvrdila komandna i neposredna odgovornost Ejupa Ganića za ono što se dogodilo 3. maja 1992. godine i narednih dana u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Bosić: Promijeniti spoljnu politiku Srbije i RS
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić izjavio je da odluka britanskog suda da ne izruči Srbiji bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića predstavlja povod za postavljanje spoljne politike Srbije i Republike Srpske (RS) na sasvim druge osnove.
On je rekao Srni da je ova odluka "još jedan u nizu šamara koji su zapadne zemlje zadale Srbiji i RS" i potvrda da "Srbi imaju tretman drugorazrednog naroda".
"Ovim je jasno da oni favorizuju druge narode, a vode postupke protiv cjelokupnog srpskog rukovodstva, dok oslobađaju i tretiraju kao saveznike sve one koji su bili na drugoj strani", ocijenio je Bosić.
Prema njegovim riječima, spoljna politika koju su vodile vlasti u Srbiji i RS "bila je u svemu dobronamjerna i poslušna prema međunarodnoj zajednici, koju predstavljaju SAD i Velika Britanija i potrebno je da se ona resetuje".
Boračke organizacije osuđuju odluku suda
Predstavnici udruženja boračkih kategorija stanovništva u Republici Srpskoj ocjenili su za Srnu da je skandalozna odluka britanskog suda da ne isporuči Srbiji bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, što predstavlja šamar srpskom narodu i dalje odražava uvrežene stereotipe o karakteru proteklog rata u BiH.
Odlazeći predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije RS Mihajlo Parađina rekao je Srni da je odluka suda u Londonu katastrofalna, jer se računalo da britansko pravosuđe neće podleći pritiscima pojedinih međunarodnih moćnika.
"Ta odluka je pomračenje, krah pravosuđa, prava i pravde! Da se za sve što se dogodilo u proteklom ratu procesuiraju samo Srbi u proteklom periodu već je pokazala praksa rada Haškog tribunala, te Suda i Tužilaštva BiH", istakao je Parađina.
Prema njegovim rječima, to je neprihvatljivo jer je primjer Dobrovoljačke ulice jedan od indikativnih primjera stradanja Srba u Sarajevu, za koje, osim svjedoka, postoje i drugi dokumentovani materijali, fono i video zapisi, što skupa nije bilo dovoljno da se konačno promijeni stereotip o ratu u svjetskom javnom mjenju.
Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeljko Mitrović je naglasio da su srpske žrtve u ovom slučaju jednostavno ignorisane i nisu prihvaćene na sudovima kao što su sud u Londonu, Haški tribunal i Sud BiH.
"Za te sudove su samo Srbi oni koji trebaju da odgovaraju, a Bošnjaci su žrtve kojima treba sva moguća kompenzacija", naglasio je Mitorvić.
Prema njegovim riječima, to je potpuno pogrešno i neispravno i neće donijeti mir, pomirenje i normalan život u BiH.
Predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić rekao je da je odluka suda u Londonu još jedna farsa međunarodne zajednice i britanskog pravosuđa koja pokazuje da britanski sudovi imaju vezu sa Haškim tribunalom koji, kao je rekao, vjerovatno "komanduje" i tužilaštvima Srbije i BiH, te pokazuje da su Srbi kolateralna šteta, a da su Bošnjaci žrtve.
Ivanić:Sud podlegao pritiscima britanskih političara
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić smatra da je britanski sud pod pritiscima pojedinih britanskih političara odbio zahtjev Srbije da joj izruči bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
"Britanski sud podlegao je pritiscima i ovakva odluka suda pokazuje da je politika prisutna svuda, pa nažalost i u britanskom pravosuđu, što nije dobro", rekao je Ivanić za Srnu.
On smatra da se jedina istraga povodom počinjenih ratnih zločina i zločina u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici mogla utvrditi u pravosudnim institucijama u Beogradu.
"Nažalost, to za sada ne ide, ali ja vjerujem da će pravda kad-tad sve dostići, pa i Ganića", naglasio je Ivanić.
Britanski sud odbio je danas zahtjev Srbije da joj izruči bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
Poslije odluke londonskog suda o zahtjevu iz Beograda za izručenje Ganića, predmet će biti proslijeđen ministru unutrašnjih poslova Velike Britanije, koji donosi odluku o ekstradiciji, a potvrđuje je Parlament Ujedinjenog kraljevstva.
Sud je 14. jula okončao dvonedjeljnu raspravu o srpskom zahtjevu za izručenje Ganića, kada je odbio i zahtjev njegove odbrane da mu se ukine kućni pritvor uz polaganje kaucije.
Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine. Prema podacima Centra javne bezbjednosti Istočnog Sarajeva, u napadima 2. i 3. maja ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je 215 zarobljeno.
Deset dana nakon hapšenja pušten je iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji. Protekla četiri mjeseca proveo je u kućnom pritvoru.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.
(Agencije/MONDO)
