Član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozdravio je odluku Suda u Londonu kojom je odbijen zahtjev Srbije za ekstradicijom Ejupa Ganića.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozdravio je odluku Suda u Londonu kojom je odbijen zahtjev Srbije za ekstradicijom bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića koga Srbija tereti za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu tokom 1992. godine.
"Komšić ističe da je riječ o ispravnoj odluci Suda, naglašavajući da je velikosrpska politika ovim doživjela još jedan poraz, pogotovo što su svi navodi srbijanske strane odbačeni, a svi navodi odbrane prihvaćeni", piše u saopštenju iz Komšićevog kabineta.
Sud u Londonu odbio je zahtjev Srbije za izručenje Ganića, tvrdeći da bi suđenje u Srbiji bilo "politički motivisano".
Ganić je uhapšen u Londonu 1. marta ove godine na osnovu potjernice Srbije koja je zatražila njegovo izručenje kako bi mu u Beogradu bilo suđeno za ratni zločin.
Kasnije je uz kauciju bio pušten iz zatvora, ali nije smio napuštati Veliku Britaniju.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije tereti Ganića i još 18 ljudi za učešće u napadu na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu maju 1992. godine kada su, prema podacima iz istrage, ubijena 42 vojnika i oficira, 73 ranjena, a 213 zarobljeno.
Kandić: Dobrovoljačkom treba da se bave organi BiH
Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić izjavila je da optužnicom i suđenjem Ejupu Ganiću treba da se bave pravosudni organi Bosne i Hercegovine i da je zahtjev Srbije za njegovo izručenje bio politički motivisan.
"Zahtjev Srbije za izručenje Ejupa Ganića od početka je bio politički motivisan, a odluka Ekstradicionog suda u Londonu korenspondirala je sa obavezom suda da savjesno sagleda motive onoga ko traži ektradiciju", kazala je Kandić agenciji Beta povodom odluke Suda u Londonu da odbije izručenje Ganića Srbiji.
Prema njenim riječima, Tužilaštvo BiH treba da se bavi ubistvom i zločinom nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulicu u Sarajevu 1992. godine. Taj slučaj mora biti razmatran pred sudom i "krajnje je vrijeme da se procesuiraju slučajevi za koje vlada uvjerenje da se izbjegavaju", rekla je Kandić.
Kandić je ocijenila da se Tužilaštvo za ratne zločine Srbije i sud "nisu proslavili" u profesionalnom smislu u pogledu suđenja državljanima trećih država i dodala da se to odnosi na "tuzlansku kolonu i na suđenja kosovskim Albancima za zločine protiv Srba".
"Umjesto da su dokaze kojima se raspolagalo, dostavili odgovarajućim organima država čiji su državljani osumnjičeni, Tužilaštvo je uporno insistiralo da se postupak vodi u Beogradu i to sa obrazloženjem da je nadležno za sve zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije", navela je Kandić.
Time je, ocijenila je Kandić, Tužilaštvo bezrazložno dovelo u pitanje i vrlo profesionalno sastavljene optužnice i suđenja koja su ga uvela u red institucija o kojima su i nezavisni posmatrači govorili veoma dobro.
Prema riječima Nataše Kandić, organizacije civilnog sektora u Srbiji, među kojima je i Fond, smatrale su da je bilo bolje da je Tužilaštvo za ratne zločine javno predalo dokaze BiH i nastavilo da vrši pritisak da se odgovorni procesuiraju.
(Beta)