Haris Silajdžić izjavio kako treba preispitati slučaj Ilije Jurišića koji izdržava kaznu u beogradskom zatvoru.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić rekao je, komentarišući odluku suda u Londonu da odbije zahtjev Srbije da joj izruči bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, da je "pravo vrijeme da se u svjetlu ove presude preispita slučaj Ilije Jurišića koji leži u beogradskom zatvoru".
Izražavajući zadovoljstvo ishodom procesa u Londonu, Silajdžić je rekao da to vidi kao "pobjedu u pravnom nasilju koje se nastavilo vršiti nad građanima BiH".
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik SDA Sulejman Tihić izjavio je da je "očigledno da srpska strana nije imala dokaze o odgovornosti Ganića za događaje u Dobrovoljačkoj ulici".
"Ova presuda je važna zbog istine o karakteru rata u BiH, jer engleski sud je zaključio da nije bilo odgovornosti Ganića, a time ni političkog i vojnog rukovodstva i da se radilo o odbrambenoj akciji kako je to ranije zaključio i Haški tribunal", rekao je Tihić.
Odluku Suda u Londonu u predmetu Ganić pozdravila je i Islamska zajednica BiH, prenose federalni mediji.
Britanski sud odbio je danas zahtjev Srbije da joj izruči bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
Sud je 14. jula okončao dvonedjeljnu raspravu o srpskom zahtjevu za izručenje Ganića, kada je odbio i zahtjev njegove odbrane da mu se ukine kućni pritvor uz polaganje kaucije.
Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine. Prema podacima Centra javne bezbjednosti Istočnog Sarajeva, u napadima 2. i 3. maja ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je 215 zarobljeno.
Deset dana nakon hapšenja pušten je iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji. Protekla četiri mjeseca proveo je u kućnom pritvoru.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.
(Srna)
