U jezeru Bočac nema toksičnih algi, utvrđeno je istraživanjem koje je sprovela Nataša Mazalica, biolog iz Banjaluke.
U posljednjih nekoliko godina jezero Bočac "cvjeta", tako što se određene vrste algi masovno razvijaju prouzrokujući vidljive promjene na površini vode. Takva cvjetanja su poznati fenomen u svijetu i mogu da izazovu stvaranje toksina u vodi ukoliko se ustanovi da se radi o cijanobakterijama (cijanotoksične vrste).
Prema svjedočenjima ribara, jezero "cvjeta" svake godine u posljednjoj deceniji, a posebno uočljivo je bilo cvjetanje u maju ove godine, koje je, kako kažu, bilo dosad neviđeno. Fotografije crvene boje Bočca, uz pomoć medija, stvorile su malu paniku u Banjaluci.
Nataša Mazalica, biolog iz Banjaluke kaže da cvjetanje bilo kojih vrsta algi, ukoliko je masovnog karaktera, zapravo narušava kvalitet vode jezera i tako degradira stanište vodenim organizmima kroz smanjenu količinu dostupnog kiseonika, a posebno osjetljivim vrstama riba.
Iz tog razloga je radila istraživanje (više o tome na OVOM LINKU) na jezeru kako bi ispitivanjem vode pokušala da utvrdi koje vrste izazivaju cvjetanje algi i da li su zbog toga u vodi prisutni toksini.
"Jezero, inače dobrog statusa, u mjesecima sa povoljnom temperaturom uz veću količinu nutrijenata stvara dobre uslove za masovna razvića algi odnosno cvjetanje. Vrste se smjenjuju i tako smanjuju providnost i utiču na hemizam vode posljedično smanjujući količinu kiseonika nakon što dođe do odumiranja algi," utvrđeno je istraživanjem.
Pretpostavka je da nutrijenti odgovorni za cvjetanje uglavnom potiču sa poljoprivrednih površina, otpadnih voda domaćinstava i slično i ulijevaju se u jezero tokom cijele godine.
Navodi se da je za majsko cvjetanje odgovorna jedna vrsta vatrenih algi (iz roda Peridinium), koja je dominirala u uzorcima tokom istraživanja i posebno u mjesecu maju kada smo svi bili svjedoci cvjetanja Bočca.
Iako je zabilježeno prisustvo nekoliko vrsta cijanobakterija, od kojih par produkuju cijanotoksine, analizama uzoraka vode tokom istraživanja utvrđeno je da nema cijanotoksina, što govori u prilog masovnom razviću za sada vatrenih, a ne toksičnih vrsta algi.
Jezero Bočac nastalo je pregrađivanjem rijeke Vrbas 1975. godine i puštanjem u rad hidroelektrane krajem 1981. Hidroelektrana se nalazi odmah ispod nekadašnjih zidina zaštićenog spomenika, tvrđave Bočac.
Jezero je dugo oko 20 km, a prosječno duboko oko 22 metra, i u sebi krije bogat riblji fond od mladice i pastrmke do štuke, soma, smuđa i drugih vrsta.
