Državljani BiH iz inostranstva prenose glasačke listiće u BiH i prodaju političkim partijama, koje ih potom popunjavaju i ubacuju u biračke kutije!
Državljani BiH koji glasačke listiće dobijaju na svoje kućne adrese, umjesto da ih pošalju CIK-u, uglavnom ih prenose u BiH i prodaju političkim partijama, čiji ih aktivisti popunjavaju i potom ubacuju u biračke kutije na izbornim mjestima, saznaje “Press RS”.
Sagovornik lista iz Centralne izborne komisije BiH kaže da se ova “praksa” dešava na svim izborima i da ne očekuje da će drugačije biti i u oktobru.
“Ni predstojeći opšti izbori u oktobru neće proteći bez manipulacija i izbornih prevara kojima se služe političke partije, jer im, naprosto, na ruku idu široke mogućnosti zaobilaženja normi određenih važećim Izbornim zakonom”, tvrdi sagovornik “Pressa RS”.
On objašnjava da prazne listiće popunjavaju stranke i potom ih doturaju i lojalnim biračima pri njihovom ulasku na biračka mesta.
“Ti ‘lojalni’ glasači potom iznose prazne glasačke listiće koje na glasačkom mestu dobiju od članova biračkih odbora i po završetku glasanja daju ih pomenutim stranačkim aktivistima, koji nastavljaju isti proces sa novim biračima”, objašnjava izvor lista.
On dodaje da još nije zabilježen slučaj da je neko članovima biračkog odbora prijavio da je u kutiju ubacio popunjen glasački listić.
“Ti birači su izuzetno lojalni partiji za koju i obavljaju tu nečasnu rabotu. Birači koji pristaju na te malverzacije često nešto zauzvrat i dobiju. U svakom slučaju, ova izborna krađa se u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa pokazala kao veoma efikasan metod za prikupljanje sigurnih glasova. Nema sumnje da će toga biti i 3. Oktobra”, uvjerava sagovornik lista.
Predsjednik NVO “Forum građana” iz Tuzle i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić kaže da je upoznat s ovim vidom izborne prevare. On dodaje da je teško uhvatiti izborne prevarante, koji se služe tim metodom, jer se birači koji u tome učestvuju ranije “obrade", zbog čega se broj prijavljenih za ovu prevaru može izbrojati na prste.
“Ti listići se ne daju simpatizerima političkih protivnika, već provjerenim biračima. Prije izbora ti ljudi se pažljivo ‘obrade’ i oni zato pristaju da u glasačku kutiju ubace popunjene listiće, a zauzvrat iznesu prazne. Bilo je prijedloga da se listići za glasače iz inostranstva na neki način označe ili štampaju u posebnoj boji kako bi se razlikovali od listića za redovno glasanje, ali, koliko znam, to nije urađeno. To znači da će i na ovim izborima biti velikih prevara”, smatra Šehić.
Da stvar bude još interesantnija, glasovi iz inostranstva često presudno utiču na izborni rezultat, pa čak i da donesu prevagu u trci za neke izborne funkcije. To se i desilo prije četiri godine, kada je aktuelni potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Davor Čordaš dobio 1.331 redovan glas, ali je potpredsjednik RS postao zahvaljujući tome što je dobio 3.238 glasova iz inostranstva.
Politički analitičari ocjenjuju da su izborne prevare i sa glasovima unutar BiH moguće, a pogotovo sa glasačkim listićima birača registrovanih za glasanje u inostranstvu.
“Izborne malverzacije se ne mogu osujetiti, ali mogu se znatno smanjiti dobrim organizovanjem i radom biračkih odbora, kao i aktivnostima stranačkih posmatrača. Prevara sa praznim glasačkim listićima koji stižu iz inostranstva svakako je najpoznatija i, nažalost, najefikasnija za obezbjeđivanje sigurnih glasova”, kaže politički analitičar iz Banjaluke Tanja Topić.
Ona ipak smatra da je mala mogućnost da i ovog puta glasovi iz inostranstva presude ko će biti potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda.
“Glasovi iz inostranstva ove godine mogu da utiču na izbor potpredsjednika RS iz reda Bošnjaka, ali predizborne ankete pokazuju da Emil Vlajki uživa veću podršku od ostalih kandidata iz reda hrvatskog naroda. To sam nazvala sindrom ‘Željko Komšić’, jer će Vlajki, koji je kandidat NDS-a Krste Jandrića, najvjerovatnije dobiti potpredsjedničku fotelju zahvaljujući uglavnom srpskim glasovima, odnosno disciplinovanim biračima NDS-a”, ocjenjuje Topićeva.
Portparol CIK-a BiH Maksida Pirić kaže da se ove godine za “poštansko glasanje” prijavilo 36.649 birača, od čega 19.966 za glasanje u Republici Srpskoj i 16.683 za glasanje u Federaciji BiH. Pirićeva kaže da je na lokalnim izborima 2008. za glasanje iz inostranstva bilo prijavljeno 33.678 birača. Ona dodaje da je glasalo 20.220 birača, ili oko 60 odsto.
“Najviše registrovanih birača je iz Hrvatske, Švedske i Njemačke. U odnosu na posljednje izbore smanjen je broj birača iz SAD i Švajcarske, a povećan je broj birača iz Austrije, Danske i Norveške. Za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH biračka mjesta će na dan izbora biti otvorena u Beču, Berlinu, Minhenu, Štutgartu, Frankfurtu, Oslu i Kopenhagenu”, kaže Pirićeva.
(MONDO)
