Suđenje Radovanu Karadžiću biće od srijede, 15. septembra, ponovo prekinuto na nedjelju dana.
Odbrana bi trebala da prouči obimnu dokumentaciju koju joj je za zakašnjenjem dostavilo tužilaštvo, odlučilo je pretresno vijeće.
Vijeće predsjedavajućeg O Gon Kvona time je djelimično usvojilo Karadžićev zahtjev da mu se odobri 12 radnih dana, odnosno tri nedjelje, za proučavanje dokumenata.
Danas i sutra, prema odluci sudija, biće završeno saslušavanje zaštićenog svjedoka KDZZ-088 na zatvorenoj sjednici, a zatim će iskaze dati i sledeća dva svjedoka optužbe Bakir Nakaš i Alma Mulaosmanović-Čehajić.
Suđenje će zatim, poslije pauze, biti nastavljeno u srijedu, 23. septembra.
Jutros objavljenim podneskom odbrana je zatražila pauzu za proučavanje velike količine dokumenata koje su vlasti Srbije u decembru 2009. zaplenile u stanovima bivših oficira Vojske Republike Srpske Dragomira Pećanca i Milorada Pelemiša u Beogradu.
Major Pećanac bio je obavještajni oficir u Glavnom štabu VRS, a Pelemiš pripadnik 10. diverzantskog voda pri tom štabu, koji je učestvovao u osvajanju Srebrenice i streljanju muslimanskih zarobljenika u julu 1995.
Više od 1.000 dokumenata na 5.740 stranica tužilaštvo je, prema podnesku odbrane, dobilo iz Beograda u januaru ove godina, a Karadžiću ih je dostavilo tek 31. avgusta. Odbrana tvrdi da je tužilaštvo time prekršilo obavezu da odmah Karadžiću dostavi sve oslobađajuće dokumente.
j
Ocenjujući da je u dokumentima zaplijenjenim kod majora Pećanca "značajan oslobađajući materijal", Karadžić kao primjer navodi podatke o lokacijama komandi i trupa Armije BiH u civilnim objektima u Sarajevu koji su zbog toga postajali "legitimni vojni ciljevi".
Motorizovana brigada, prema tim dokumentima, bila je, kako tvrdi odbrana, smještena u blizini obdaništa, a komande i vojnici drugih jedinica u osnovnim školama i okolini, kod stomatološkog fakulteta i zubotehničke škole. Takođe, u dokumentima se navode i položaji minobacača, haubica i tenkova u Sarajevu.
"Sve te lokacije su legitimni vojni ciljevi u područjima koja su po svjedocima optužbe bila izložena 'neselektivnom granatiranju'. Optužba je imala te materijale puna tri mjeseca prije nego što je počela da izvodi svjedoke. Dok su svjedoci, poput Fatime Zaimović i Milana Mandilovića, svjedočili o granatiranju zdravstvenih objekata, tužilaštvo je zadržavalo informacije koje su pokazivale da je ABiH koristila te objekte kao komandna mjesta", tvrdi odbrana.
Tužilaštvo je, takođe, prema tvrdnjama odbrane, imalo dokumente o tome da su komande i trupe ABiH smještene "u obdaništima i osnovnim školama širom Sarajeva", a nije ih dalo odbrani, dok su brojni svjedoci, bivših pripadnici UN, pred sudijama tvrdili da je granatiranje grada bilo "nasumično".
Bivši predsjednik Republike Srpske optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada na civilne objekte, genocid u Srebrenici i još osam bosanskih opština, etničko čišćenje nesrba širom BiH i uzimanje međunarodnih talaca 1992-95.
(Beta)