Sindikalci u RS ogorčeni zbog dugotrajnih i neefikasnih stečajnih postupaka. Radnici stečaj smatraju pljačkom imovine svojih preduzeća.
Radnici većine posrnulih preduzeća u Srpskoj, koja su godinama u stečaju, više ne vjeruju u oporavak svojih firmi, a stečaj smatraju pljačkom imovine preduzeća.
U Savezu sindikata RS ogorčeni su činjenicom da se i dalje toleriše odugovlačenje stečajnih postupaka do najmanje tri godine, a za to vrijeme stečajna masa preduzeća se “istopi” i propadnu sve šanse za oživljavanje proizvodnog procesa.
U Srpskoj se trenutno stečajni postupci vode u 285 preduzeća, u 33 je otvoren predstečajni postupak, dok su za 49 firmi u toku sudski postupci koji treba da “odgovore” zbog čega stečaj nije sproveden do kraja. Stečajnih upravnika je daleko manje od “upropašćenih” preduzeća, tako da, kako kažu u SSRS, jedan stečajni upravnik vodi stečaj u više od deset firmi i za to prima velike naknade.
"Prema izmjenama i dopunama Zakona o stečajnom postupku RS od prošle godine jedan stečajni upravnik može da vodi stečaj u najviše dva preduzeća. Zakon se, međutim, ne poštuje, a njegovo kršenje se na sankcioniše", kaže za “Novosti” pravnik u Savezu sidikata RS Goran Stanković.
On dodaje da su dugotrajni i neefikasni stečajni postupci u nekim firmama posljedica i toga što ih i dalje vode stečajni upravnici, koji imaju preko 65 godina.
"Sindikatu ne bi smetalo da jedan stečajni upravnik od 70 godina vodi stečaj u deset firmi, za mjesečna primanja od oko pet hiljada KM i više, da on to radi kako treba. Ali to je nemoguće", kaže Stanković.
Okončavanje stečajnih postupaka, tvrdi Stanković, koče i dugotrajni i skupi sudski sporovi, koje malo preduzeće od samo 100.000 KM stečajne mase koštaju oko pet hiljada maraka.
"Kad se plate ti troškovi i stečajni upravnici, stečajna masa praktično nestane i radnici i povjerioci ostanu “kratkih rukava”", objašnjava Stanković.
Predsjednik Udruženja stečajnih upravnika RS Dušan Kovačević ne slaže se sa navodima SSRS i ističe za “Novosti” da se “normalan” stečajni postupak ne može sprovesti za manje od dvije godine i da su stečajni upravnici i preko 65 godina još sposobni da efikasno vode stečaj. On je naveo i nekoliko firmi u RS, koji su poslije stečaja oporavljene i koje rade, a među njima su “Prijedorka” iz Prijedora, “Plantaže” iz Gradiške, “Tvornica vijaka” iz Mrkonjić Grada, a DIP “Kozara” iz Kozarske Dubice, kako kaže Kovačević, jedina je firma na prostoru bivše Jugoslavije koja radi u stečaju i zapošljava 106 radnika.
U Srpskoj je do sada licencirano 77 stečajnih upravnika, a 22 još nemaju licencu. Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske istakao je za “Novosti” da je u posljednjih pet godina kroz stečaj u Srpskoj revitalizovano 45 preduzeća, a u nekoliko tih preduzeća izvršena je reorganizacija, pokrenuta je nova proizvodnja i povećan broj radnika. Do sada je Vlada Srpske otkupila 17 preduzeća, u kojima je sproveden stečaj, među kojima su drvoprerađivačka preduzeća “Nova Borja” i “Nova Romanija”, Autotransport “Prijedor” i drugi.
Prema podacima Privredne komore RS, od prvog januara 2008. godine u Srpskoj je zaključeno 222 stečajna postupka, od čega u ovoj godini 79. Kako navode u PKRS stečajni postupak je pred zaključivanjem u preduzeću “Celpak” u Prijedoru, od čega je prihod od imovine 15 miliona KM, a povjerioci su namireni u iznosu od 70 odsto. Jedan od najkompleksnijh stečajnih postupaka je stečaj u preduzeću “Maglić” iz Foče, koji traje već pet godina, a osnovni problem je nedefinisan pravno-imovinski status preduzeća, jer imovina nije knjižena na stvarne vlasnike!
(MONDO)