Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija istakao je da treba kreirati mnogo jasniji sistem indirektnih poreza kako ubuduće ne bi dolazilo do blokada prilikom raspodjele prihoda.
Prema njegovim riječima, postoji mnogo načina da taj sistem bude unapređen, kao i spremnost u Federaciji BiH da se razgovara o tome, jer mogućnost bilo kakve blokade ne bi bila dobra, niti bi bilo kome odgovarala.
"Ako dođe do dogovora, treba da napravimo jasniji model. Sadašnja blokada je posljedica prethodnog vremena. Bilo bi važno da se koeficijenti za raspodjelu prihoda utvrđuju po rokovima. Bilo bi mnogo bolje da se utvrdi jedan koeficijent na početku godine, da možete lakše da planirate prihode, a na kraju godine napravite poravnanje. Sada u budžetsku godinu ulazite s jednim koeficijentom, a onda taj koeficijent može tri puta tokom godine da se promijeni", pojasnio je Tegeltija.
Problemi u "Elektroprenosu BiH", dodao je on, nisu do kraja riješeni.
"Kadrovsko pitanje je i dalje problem, ali su se premijeri entiteta usaglasili da budu odblokirane investicije za ključne projekte u energetici. Bez ulaganja u taj sistem lako nam se može desiti da neka havarija dovede do toga da imamo proizvodnju električne energije, a nismo u stanju prenijeti na mjesto gdje je potrebna", rekao je Tegeltija za "Euroblic".
Govoreći o prijedlogu fiskalnog savjeta BiH da budžet institucija BiH za 2020. godinu bude povećan za 30 miliona KM, Tegeltija je rekao da je sporazumom koji je definisan nakon uspostavljanja fiskalnog savjeta definisano da će se izdvajanje za zajedničke institucije kretati u skladu sa rastom prihoda od indirektnih poreza.
"Procjena u tom trenutku je bila da je 750 miliona KM dovoljno za institucije BiH i da nema potrebe da se povećava. Toga smo se dugo držali iako je sporazum važio tri godine. U ovom trenutku procjena je da postoji potreba za dodatnim sredstvima i zbog toga su se premijeri Republike Srpske i Federacije BiH dogovoili da budu povećana okvirna sredstva", naglasio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, prihodi od indirektnih poreza imaju pozitivan trend i najveći iznos sredstava pripada entitetima.
"To je razlika za koju je procjena da ni na koji način ne ugrožava budžet Srpske za 2020. godinu. Započećemo izradu budžeta i vidjeti gdje je novac najpotrebniji. Možda je najosjetljivija priča podizanje kapaciteta za rješavanje migrantske krize", dodao je Tegeltija.
Govoreći o Programu reformi BiH, Tegeltija je istakao da je vrlo indikativno da opozicija i u Srpskoj i u FBiH ima negativan stav prema tom dokumentu.
"Oni pokušavaju da prikriju razočaranje gubitkom izvršne vlasti na nivou BiH, koja im po izbornim rezulatima ni tada nije pripadala. Program reformi biće dostupan javosti, a iz njega će proisteći obaveze prema mnogim institucijama. Ono što bude obaveza Savjeta ministara i o čemu postoji konsenzus, biće urađeno. Ohrabruje me da mnogo toga što se nametalo u predloženom godišnjem nacionalnom planu ne postoji u Programu reformi", kaže Tegeltija.
Komentaršući odnos institucija prema migrantskoj krizi, Tegeltija je rekao da je prvo što BiH treba da uradi uspostavljanje kontrole ulaska na svoju teritoriju.
"To je ključno pitanje. Šta je sve potrebno učiniti definisaćemo zajedno sa svim agencijama koje se bave bezbjednošću u BiH. Nesporno je da je neophodno podići kapacitete Granične policije u smislu operativnog broja ljudi koji to rade, a sa druge strane prerasporediti ljude unutar policijskih agencija", kaže Tegeltija.
On dodaje da razumije da se migrantska kriza ne može zaustaviti, ali da se za one koji ulaze u BiH mora znati ko su.
"Da bi se to desilo, prvo mora da postoji dobra saradnja sa susjedima. Ukoliko imate situaciju da je ministar bezbjednosti stalno u sukobu sa bezbjednosnim agencijama iz našeg okruženja, onda ne možete računati na bilo kakvu saradnju", naglasio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, BiH ne može da prihvati trenutni broj migranata.
"Zemlje od 10 miliona stanovnika u EU kažu da im je problem da prihvate 500 izbjeglica, a nama kažu da imamo 5.000, dok ambasade koje prate taj proces tvrde da imamo više od 8.500 ljudi. Ključan je odnos EU prema ovom pitanju. Ako EU pokuša da napravi čekaonicu za migrante, BiH to ne može izdržati", upozorio je Tegeltija.
On je poručio da će mjerilo uspjeha Savjeta ministara biti da li građani bolje žive i da li su bogatiji, uspješniji i bezbjedniji.
"Kada građani budu imali veća primanja, bolju infrastrukturu, zdravsteni sektor i osjećali se bezbjednije, mi ćemo imati uspješan mandat. To ne zavisi samo od Savjeta ministara već od svih koji su u vlasti, jer je najveći dio obaveza na vladama entiteta. Zavisi i od toga koliko će parlamentarci biti spremni da prate Savjet ministara. Najveći izazov biće postizanje sinergije rada Savjeta ministara i drugih nivoa vlasti i da svi shvate da Savjet ministara pripada svima", kaže Tegeltija.
