Tužilaštvo u Švedskoj podiglo je optužnicu protiv Ahmeta Makitana, bivšeg pripadnika Hrvatskih oružanih snaga (HOS) i stražara u logoru Dretelj.
On je optužen zbog toga što je od maja do avgusta 1992.godine učestvovao u zlostavljanju 21 civila srpske nacionalnosti koji su bili zarobljeni u ovom logoru.
Logor za Srbe Dretelj, kod Čapljine, bio je smješten u bivšem skladištu JNA i u njegovom krugu nalazila se upravna zgrada sa nekoliko hangara, a bio je otvoren od početka maja do 18. avgusta 1992. godine. U tom logoru bilo je zarobljeno 224. Srba - 140 muškaraca i 84 žene.
Prema podacima Komiteta za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz Beograda, Makitan je u logoru Dretelj pretukao srpskog logoraša Nenada Markovića koji je nakon toga podlegao od povreda, a učestvovao je i u mučenju i ubijanju Bože Balabana.
On je tjerao logoraše da pasu i gutaju travu, maltretirao i silovao žene, mučio logoraše kojima je probijao bajonetom uši, tjerao ih da piju mokraću kao i da jedu ljudski izmet, tjerao ih na međusobno seksualno zlostavljanje, gasio im cigarete na rukama, te provodio druge vrste zlostavljanja i mučenja.
Makitan je sredinom januara uhapšen u Švedskoj gdje mu je određen višemjesečni pritvor, a njegovo hapšenje je plod "duge" istrage, tokom koje je saslušano 70 lica, i "tijesne" saradnje s mnogim zemljama, kao i sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu, ranije je saopštilo švedsko tužilaštvo.
Nakon rata optuženi se preselio u Švedsku, a 2006. godine dobio je državljanstvo ove zemlje.
Prema svjedočenjima žrtava koji su u tom periodu bili u logoru Dretelj, Makitan je bio jedan od najopasnijih stražara koji je mučio srpske logoraše.
"Od stražara zločinaca u ovom logoru zapamtila sam Ahmeta Makitana, zvanog `Maks`. On nas je mučio, tukao, silovao a čula sam da mu je jedan od logoraša dok ga je ovaj mučio rekao: `Kolji, šta čekaš?`“, istakla je u svom svjedočnju jedna od bivših srpskih logorašica.
Tadašnji stražar u logoru Dretelj Edib Buljubašić, koji u Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) Zenica služi višegodišnju zatvorsku kaznu za počinjena druga krivična djela, priznao je da je u ovom logoru ubio logoraša Božu Balabana, u čijem je mučenju i ubijanju učestovavo i Makitan.
Buljubašić je u svom ranijem priznanju dodao i to da je moguće da će se Makitan teretiti i za ubistvo još devet Srba u logoru Dretelj.
Osim Dretelja, u BiH su postojali i logori "Rodoč" i "Gabela" koji su bili pod kontrolom hrvatskih vlasti, te "Muzej" u Jablanici, "Musala" u Konjicu, Zenica i Bugojno, koji su bili pod kontrolom bošnjačkih vlasti.
Domaći i inostrani izvori pokazuju da postoje dokumenti koji jasno ukazuju da je vlada Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZHB) na čelu sa predsjednikom Hrvatske vojne odbrane (HVO), i vlade HZHB-a Jadrankom Prlićem, svojim odlukama, osnovala logore: "Rodoč", "Gabela", "Dretelj", te druge logore u Hercegovini.
Prlić je nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma bio dugogodišnji ministar inostranih poslova BiH.
Osim Makitana i Buljubašića, od ukupno 62 upravnika i stražara u logoru "Dretelj", prema podacima Komiteta za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz Beograda, zločine nad srpskim logorašima najviše se činili Zvonimir Bjeliš, Damir Glogovac, Ivan Zelenika, Ivan Medić, Vinko Primorac i Mirsad Repak.
Prema nezvaničnim informacijima, suđenje Makitanu trebalo bi početi 13. oktobra. a tokom procesa će biti saslušano između 10 i 20 svjedoka.
(Srna)