U Republici Srpskoj ne postoji udruženje koje se bavi pravima i problemima LGBT (lezbejske, gej, biseksualne i transrodne) populacije.
Osobe drugačije seksualne orijentacije prilično su neprimjetne u društvu. Psiholog Srđan Puhalo za BLIN MAGAZIN objašnjava a da u našem okruženju nije prihvatljivo iznošenje seksualne orijentacije u javnosti, prije svega zbog toga što je naše društvo i dalje veoma tradicionalno i siromašno.
"Šta bi se desilo da se sazna da je neki profesor, nastavnik, ljekar ili vaspitačica homoseksualac – bojim se da bi posljedice koje bi iza toga slijedile bile drastične – da li je to gubitak posla, bojkot roditelja i bojkot društva. Onog trenutka kada neko sazna vašu seksualnu orijentaciju sa kojom se ne slaže, homoseksualnu ili lezbejsku, vi trpite određene sankcije i postajete marginalizovani ", rekao je za BLIN MAGAZIN Srđan Puhalo.
On objašnjava da je snažan uticaj crkve odnosno vjerskih organizacija, koje određuju moralne vrijednosti, kao i nemogućnost putovanja i sticanja novih iskustava, takođe utiče na netolerantan stav društva prema LGBT populaciji. Sa druge strane, kada bi neko htio da organizuje Paradu ponosa, morao bi da obezbijedi bar deklarativnu podršku političara, odnosno države i državnog bezbjednosnog aparata, kao što je bio slučaj u Srbiji i Hrvatskoj. Puhalo, međutim, smatra da naši političari nisu dovoljno hrabri da otvoreno podrže takvu manifestaciju.
"Političari su vrlo pragmatični, znaju da ukoliko bi podržali takvu stvar, da bi izgubili glasove ili da bi to bilo upotrijebljeno protiv njih. Postoje dvije mogućnosti – ili da se političari isture i propagiranjem tako liberalnih stavova to nametnu glasačima ili da društvo postane liberalnije, odnosno tolerantnije pa da političari shvate da, dajući javnu podršku za gej paradu, neće imati posljedice " smatra Puhalo.
Marija Šobot, asistentkinja kordinatora u nevladinoj organizaciji "Action Againts Aids", kroz edukaciju o polno prenosivim bolestima, susreće se sa pripadnicima LGBT populacije. Ona kaže da je ponašanje prema ovoj populaciji kod nas sramotno i da društvo nema razumijevanja za njih, koji se konstantno suočavaju sa činjenicom neprihvatanja.
"Bez obzira na to što živimo u 21. vijeku, i bez obzira na sveopšte nezadovoljstvo, bilo bi lakše da svi prihvatimo da je uvijek bilo i biće različitosti i da ovim divljačkim ponašanjem samo šaljemo sliku o tome kakvi smo zapravo ", kaže Šobotova.
Banjalučani imaju podijeljena mišljenja.
"Nisam protiv pripadnika LGBT populacije, niko ih ne treba omalovažavati. Uz jaku podršku vlasti moguće je organizovati tako nešto, ali ipak moramo biti svjesni da opet postoje oni kojima bi to smetalo. Lično nemam ništa protiv " , rekla je Jelka Divnjak, studentkinja.
"Narod ovdje isto misli kao u Beogradu, možda bi se mogla i kod nas održati parada, ali čisto sumnjam. Moj lični stav prema toj populaciji je suzdržan - smatra Mišo Mijatović, student. - Generalno, ne vidim potrebu za paradiranjem. Mislim da je to bespotrebno ulaganje, tako samo dolazi do negativnih efekata. U BiH nema slobode, ako neko zna da je neko gej, to sigurno neće zloupotrijebiti. Te ljude ne treba diskriminisati,a oni sami ne treba da izazivaju druge - ističe studentkinja Aleksandra Kecman.
Sugrađanka koja nije htjela da joj se spominje ime, o toj temi kaže: - Sigurnost pripadnika rodnih manjina u RS proporcionalna je veličini zajednice u kojoj žive. Što je 'mjesna zajednica' veća, njeni pripadnici su više naučeni da prihvataju razlike. Mislim da gej osobe u Banjaluci nemaju nikakvih posebnih problema sa kojima se ne susreću i svi ostali njeni građani, ali pitam se kako je biti tako različit u Han Pijesku, Rudom ili Lukavcu?
U Federaciji BiH, registrovano je udruženje Q, koje, prema podacima sa njihovog vebsajta, okuplja LGBTIQ zajednicu u BiH. 'Udruženje Q radi na promicanju i zaštiti kulture, identiteta, ljudskih prava i pružanju podrške LGBTIQ osobama te uklanjanju svih oblika diskriminacije i nejednakosti na osnovu spola, roda, seksualne orijentacije, spolnog identiteta, rodnog identiteta, rodnog izražavanja, interspolnih karakteristika', stoji na njihovom sajtu.
Beogradski mediji navode da akteri nesrećnih događaja pri pokušaju organizovanja "Queer festivala" u septembru 2008. godine u Sarajevu nisu htjeli i nisu smjeli javno da komentarišu (ne)odlazak na gej paradu u Beogradu, jer, kako su rekli, napadači nisu primjereno kažnjeni. Tada je grupa od nekoliko desetina napadača, sa kapuljačama i dugim bradama, napala učesnike “Queer festivala” i onemogućila održavanje tog festivala.
U Srbiji, u kojoj je Parada ponosa održana, ali uz divljanje huligana, postoje organizacije koje se aktivno bave pravima LGBT populacije. Ministarstvo zdravlja Srbije od 1990. godine homoseksualnost ne smatra bolešću. Etički komitet Srpskog ljekarskog društva se 2008. godine javno izjasnio da homoseksualnost nije bolest.
Stručnjaci smatraju da je, mada je društvo u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trenutno nespremno da prihvati LGBT populaciju, pitanje vremena kada će ipak biti prihvaćeni. Dok društvo ne postane tolerantnije i liberalnije, i ne prihvati različitosti, pa i one seksualne, pripadnici LGBT populacije iz Banjaluke, Sarajeva i drugih gradova u BiH, ići će na parade u Zagreb i Beograd.
Pročitajte šta korisnici MONDA misle o ovoj temi.
(MONDO/BLIN)