Bilo je slučajeva da su muslimanske snage iz snajpera gađale muslimanske civile, uključujući djecu, izjavio Dejvid Frejzer na suđenju Karadžiću.
General kanadske vojske Dejvid Frejzer, bivši oficir UNPROFOR-a u Sarajevu, izjavio je danas, na suđenju bivšem predsedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, da je bilo slučajeva da su muslimanske snage iz snajpera gađale muslimanske civile, uključujući djecu, kako bi za to bili okrivljeni Srbi.
"Muslimani su bili odgovorni za gađanje svojih civila i mi (UN) smo uložili zbog toga protest" vlastima u Sarajevu, rekao je Frejzer i dodao da je informaciju o muslimanskim napadima na djecu čuo od vojnika UN.
Član tadašnjeg ratnog predsjedništva BiH Ejup Ganić "ostao je bez riječi i nije bio srećan kada je čuo za postupanja muslimanske vojske prema sopstvenim civilima", kazao je Frejzer i priznao da nikad nije čuo da su Srbi napadali sopstveni narod.
Kanadski general je rekao da je znao i za muslimanska, a ne samo srpska snajperska gnijezda u Sarajevu i potvrdio da je "čuo priče" da su francuski pripadnici UNPROFOR-a imali video snimak muslimanskih snajperista kako pucaju po sopstvenom narodu, ali je napomenuo da nikad nije vidio taj snimak.
Svjedok tužilaštva je ocijenio da su artiljerijski napadi na muslimanske vojne ciljeve, uključujući vojna vozila, skladišta municije i mjesta komande, bili legitimna strategija, ali da se to ne odnosi na napade na mete u blizini civila ili civilnih instalacija.
Karadžić je rekao da su muslimanska vojska i vojne instalacije bili svuda po gradu, ali Frejzer se nije složio s tim, mada nije mogao da navede koji je dio grada bio isključivo civilni, i dodao je da su među metama srpskih napada bili i zgrada predsjedništva i drugi dijelovi grada, koji nisu imali nikakav vojni značaj.
General Frejzer je istakao i da bi on, da je bio na mjestu srpskih snaga, u mnogim slučajevima izbjegavao da koristi artiljeriju čak i protiv vojnih meta jer ne bi mogao garantovati da u napadima ne bi stradali i civili.
On je, takođe, ocijenio da je pouzdanost i dosljednost vojnih posmatrača UN, čija je komanda bila u Zagrebu, zavisila od toga iz koje su zemlje i dodao da su se komandanti UNPROFOR-a oslanjali uglavnom na sopstvene izvore kako bi potvrdili informacije sa terena.
Govoreći o navodima tužilaštva da je general Ratko Mladić blokirao ulazak humanitarnih konvoja u Sarajevo, Karadžić je rekao da su Srbi, zbog šverca oružja u grad, morali da pojačaju kontrolu vozila.
Frejzer je na to odgovorio da kontrola mora da postoji, ali ne u toj mjeri da se humanitarni konvoji sprječavaju da dođu do odredišta i podsjetio da su UN vršile istragu vezanu za šverc oružja, identifikacionih dokumenata, alkoholnih pića i cigareta u Sarajevu.
Kanadski general je, takođe, priznao da je moguće da je vozilo francuskog komandanta policijskog voda UN dignuto u vazduh zbog antišvercerskih aktivnosti tog Francuza.
Dejvid Frejzer je danas pred Haškim tribunalom izjavio da je Vojska Republike Srpske 1994-95. godine podvrgavala Sarajevo neselektivnoj i pretjeranoj artiljerijskoj i snajperskoj vatri.
"Cilj opsade Sarajeva bio je vojni pritisak na grad, a ne njegovo zauzimanje. Pritisak je sprovođen artiljerijskim i snajperskim napadima, ograničavanjem slobode kretanja i humanitarnih isporuka", rekao je kanadski general Frejzer.
Kako je rekao, artiljerijsko gađanje Sarajeva sa položaja VRS bilo je "neselektivno" i često usmjereno "na područja gdje nije bilo vojnih ciljeva".
"Takođe, VRS je nesrazmernom silom odgovarala na provokacije Muslimana. Na nekoliko minobacačkih granata ispaljenih na Lukavicu - na primjer, odgovorila bi snažnim baražom po gradu", izjavio je Frejzer.
"Profesionalni snajperisti" VRS, ukazao je svjedok, "nisu pravili razliku između vojnika i civila".
VRS je u napadima na Sarajevo koristila i modifikovane avio-bombe koje zbog nepreciznosti "nisu imale vojnu svrhu", kazao je Frejzer.
Kanadski general je nazvao "očigledno nezakonitim" naređenje komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Dragomira Miloševića s početka aprila 1994. godine da se tim bombama gađaju ciljevi na kojima će biti izazvana "najveća materijalna i ljudska šteta".
Komanda Sarajevsko-romanijskog korpusa je artiljerijska i snajperska dejstva držala pod čvrstom komandom i kontrolom, naglasio je svjedok, što se pokazivalo tokom primirja kada bi vatra utihnula.
Frejzer je izjavio i da je VRS pripadnike Unprofora, uzimajući ih kao taoce, "tretirala kao ratne zarobljenike, iako nisu bili strana u borbama".
Frejzer je bio oficir UNPROFOR-a u Sarajevu od aprila 1994. do maja 1995. godine.
Suđenje bivšem predsjedniku RS nastavljeno je pošto su prethodne dvije sednice, u četvrtak i petak, bile prekinute zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženog.
Karadžić treba sutra da nastavi unakrsno ispitivanje Frejzera.
Bivši lider bosanskih Srba optužen je pred Haškim tribunalom za genocid nad nesrpskim stanovništvom u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, kao i za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, teror i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH (1992-1995).
(MONDO/Agencije)
