Stanogradnja u BiH uglavnom se svodi na princip "utrošiti što manje novca", zbog čega brojni objekti ne bi izdržali ni najmanji potres.
Nadležni, koji bi trebalo da brzo i kvalitetno odgovore u slučaju jačih zemljotresa i sličnih katastrofa u BiH, uglavnom su nespremni, jer se u ove svrhe ulažu minimalna sredstva, priznaju u opštinskim službama civilne zaštite.
U tim službama naglašavaju da dodatni problem pričinjava to što se stanogradnja uglavnom svodi na princip "utrošiti što manje novca", zbog čega brojni objekti ne bi izdržali ni najmanji potres, pišu "Nezavisne novine" u izdanju od petka.
Rusmir Gorušanin, stručni saradnik u Centru za seizmologiju pri Federalnom hidrometeorološkom zavodu, ne isključuje mogućnost da se u BiH može dogoditi čak i zemljotres jačine devet stepeni Merkalijeve skale.
"Može doći do takvog zemljotresa, i to u regionu Banjaluke, te južne Hercegovine. Ta područja su opasna. Takvi potresi ruše slabo građene objekte, a oštećuju one koji su kvalitetnije izgrađeni", potvrdio je Gorušanin.
Husein Hodžić, stručni saradnik za civilnu zaštitu i vatrogastvo u opštini Konjic, ističe da se u većini opština, pa i u ovoj, nadležni za sada "samo mogu moliti Bogu da se ne dogodi razorniji zemljotres".
"Nemamo pse tragače, specijalizovanu opremu i niz toga. Koliko su pojedine opštine nespremne, dovoljno dokazuje i činjenica da u njima radi svega tri vatrogasca, a ni oni ne primaju plate. To znači da je situacija katastrofalna", ističe Hodžić.
Osnovni problem, prema njegovom mišljenju, jeste što su službe za zaštitu i spasavanje u BiH na margini, pa im preostaje samo da se nadaju da se katastrofa neće dogoditi.
Mirko Ćurić, šef Odsjeka za civilnu zaštitu u opštini Trebinje, upozorava na nekvalitetnu gradnju stambenih i poslovnih objekata, od kojih, kako kaže, neki ne bi izdržali ni najmanje potrese.
"Novija gradnja ne ispunjava minimalne uslove koje bi trebalo, a kada se dogodi nesreća kao što je ova u Srbiji, ispostavi se da su čak starije zgrade izdržljivije od novih", podvlači Ćurić.
Zorica Rambat, službenik za odnose sa javnošću u opštini Gacko, kaže da bi se, u slučaju zemljotresa jačeg intenziteta, najveće posljedice osjetile na dvije brane, a to su brana na Klinju i nasipna brana u Vrbi.
"Iako su ove dvije brane kvalitetno urađene, u slučaju zemljotresa one su mnogo ranjivije od armiranobetonske brane. Eventualno pucanje brane bilo bi pogubno za naseljeno mjesto Avtovac, cijelo Gatačko polje i putne komunikacije Avtovac - Bileća i Avtovac - Gacko, što bi pored svega otežalo i evakuaciju stanovništva", potvrdila je ona.
Dok građani strahuju za svoju sudbinu u slučaju katastrofa, a službe za spasavanje apeluju da im država posveti više pažnje, seizmolozi uvjeravaju da, što se zemljotresa tiče, bar za sada nema mjesta panici.
(Srna/MONDO)