EK: BiH ostvarila ograničen napredak

Ovo je izjavio direktor za politiku proširenja i komunikacije u Generalnoj direkciji za proširenje EU Dimitris Kurkulas, predstavljajući izvještaj Evropske komisije o napretku koji je BiH postigla u ovoj godini.

"Zaključak je da nedostatak zajedničke vizije među političkim liderima u BiH o pravcu u kojem će se država kretati nastavlja da blokira ključne reforme i dalji napredak ka EU. Ne bih rekao da je izvještaj negativan, jer da je takav to bi značilo da ova zemlja nema perspektivu", rekao je Kurkulas na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, segment liberalizacije viznog režima veoma je važan, jer se bavi pitanjima kao što su opšta bezbjednost i bezbjednost dokumenata.

On je naglasio da se cijeli region jugoistočne Evrope ubrzano kreće prema EU, što znači da bi i BiH trebalo da ubrza napore ka tom cilju.

Direktor za politiku proširenja i komunikacije u Generalnoj direkciji za proširenje EU napomenuo je da u ovogodišnjem izvještaju postoje pitanja na koja EU ukazuje već mjesecima, ali i godinama.

"Potrebno je preduzeti inicijalne korake da bi se Ustav BiH uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i unaprijedila efikasnost institucija. Potrebno je da BiH bude u poziciji da usvaja i provodi zakone i propise EU kako bi krenula ka postizanju strateškog cilja evropskih integracija", rekao je Kurkulas.

On je napomenuo da je BiH postigla određeni napredak kada je riječ o regionalnoj saradnji, a posebno u oblasti podrške povratku izbjeglica i pravosudnoj saradnji sa susjednim zemljama.

On je istakao da je postignut veoma mali napredak u ispunjavanju uslova i ciljeva za zatvaranje OHR-a, te da EU očekuje da BiH ispuni svoje obaveze da bi se krenulo u tranziciju ove kancelarije.

"Zakon o popisu stanovništva na nivou države nije usvojen. Politički pritisak na sudstvo se nastavlja, a provođenje strategije reforme pravosuđa i državne strategije o procesuiranju ratnih zločina je nezadovoljavajuće", navodi se u Izvještaju.

Govoreći o ekonomskim kriterijumima, Kurkulas je ocijenio da je BiH postigla malo napretka u funkcionisanju tržišne ekonomije i da fiskalna situacija u zemlji, a posebno u Federaciji BiH ostaje teška.

U Izvještaju se navodi da napredak ostaje nedovoljan u oblastima poput slobodnog kretanja robe, lica i ustluga, carinama i porezima, konkurentnosti i državnoj pomoći, javnim nabvakama, zapošljavanju i socijalnim politikama, poljoprivredi i rudarstvu, zaštiti životne sredine, energiji, informacionom društvu i medijima.

EK O ZEMLJAMA REGIONA

U izveštaju Evropske Komisije se navodi da je Hrvatska ušla u finalnu fazu predpristupnih pregovora sa Unijom, ali se ukazuje da ova država mora nastaviti sa naporima i dodatno ih intenzivirati, posebno na polju reforme pravosuđa.

Od Hrvatske se, takođe, traži da poboljša borbu protiv korupcije i saradnju sa Haškim tribunalom, a navodi se i da ova zemlja mora restrukturirati svoja brodogradilišta i riješiti probleme u vezi nezavisnosti lokalnih medija.

Srbija je malo napredovala u usklađivanju svog pravosudnog sistema s evropskim standardima što je ključni prioritet za evropsko partnerstvo, navodi se u izvještaju Evropske komisije.

U poglavlju o korupciji Komisija navodi da je Srbija ostvarila izvjestan napredak, ali da je korupcija i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i da predstavlja ozbiljan problem.

Za Makedoniju se u izvještaju EK navodi da problem sa Grčkom oko imena ove bivše jugoslovenske republike nastavlja da blokira napredak ka članstvu u EU, ali i da u ovoj zemlji mora biti poboljšan dijalog među političkim partijama i napredovati u reformama pravosuđa i javne administracije.

Poboljšanja su potrebna i u sferi slobode izražavanja i poslovnog okruženja.

Bosna i Hercegovina napravila je, prema izvještaju, ograničeni napredak u sprovođenju ključnih reformi, a neophodno je stvaranje zajedničke vizije svih političkih lidera o smijeru u kojem se reforme moraju kretati.

U dijelu izveštaja koji se odnosi na Kosovo i Metohiju, navodi se da se vlasti u pokrajini moraju ozbiljnije pozabaviti borbi protiv organizovanog kriminala, pranja novca i korupcije, a da ozbiljni izazovi postoje i na polju reforme javne administracije i vladavine zakona.

EK, takođe, navodi da na Kosmetu, u praksi, nije obezbijeđena sloboda izražavanja.

Crna Gora će, kako su prenijeli mediji u Podgorici koji su imali uvid u ovaj dokument, dobiti preporuku EK za status kandidata, ali će do početka pregovora morati da uloži dodatne napore da popravi stanje u mnogim oblastima kao što su borba protiv organizovanog kriminala, izborno zakonodavstvo i efikasnost pravosuđa.

Iako je Crna Gora, kako se navodi, parlamentarna demokratija koja funkcioniše uveliko u skladu sa evropskim standardima, postoje nedostaci u funckionisanju demokratskih institucija

Takođe postoje nedostaci u sprovođenju zakona, iako je pravni i institucionalni okvir posljednjih godina ojačan.

Albanija, prema izvještaju, mora poboljšati efikasnost i stabilnost demokratskih institucija koji su trenutno nedovoljni, a politička interakcija je obilježena konfrontacijama i nekonstruktivna.

Albanija, takođe, mora poboljšati reforme pravosuđa i ojačati vladavinu prava.

U Turskoj su neophodni značajni napori u obezbjeđivanju osnovnih ljudskih prava, slobode medija, a potrebna je i sveobuhvatnija javna debata o vitalnim ustavnim promjenama, čije je sprovođenje, takođe, od vitalnog značaja.

Turskoj se posebno zamijeraju manjkavosti u poštovanju prava žena, slobode vjeroispovesti i prava manjinskih zajednica.

"Hitno je potrebno ispuniti Protokol iz Ankare o otvaranju luka za saobraćaj brodova sa Kipra" navodi se u izvještaju i dodaje da do sada nije postignut nikakav napredak po pitanju normalizacije odnosa sa Kiprom.

Island mora ispuniti postojeće obaveze definisane Evropskim ugovorom o slobodnoj trgovini i uložiti više napora u informisanje javnog mnjenja o pristupanju EU.

U izvještaju se govori i o ukupnoj evropskoj politici proširenja i Komisija ponavlja svoju predanost primanju novih država u članstvo, ističući da je to u interesu Unije, kao i da se mora boriti protiv "zamorenosti proširenjem".

Nove članice iz Istočne Evrope su, kako se navodi, bile od vitalnog značaja za učvršćivanje globalne uloge Unije, obezbjeđivanje energetske bezbjednosti, borbu protiv kriminala i zaštitu okoline.

(MONDO)