Doniranjem organa potencijalno spašavamo najmanje pet života.
Transplantacija je u svijetu odavno prihvaćena metoda liječenja oboljenja, ali i povreda mnogih organa. Odavno nije privilegija samo razvijenih zemalja.
Međutim, u Bosni i Hercegovini je ova metoda doživjela potpuni kolaps. Prema skorašnjim istraživanjima, nalazimo se na pretposljednjem mjestu u svijetu po broju kadaveričnih transplatacija, a iza nas je samo - Bangladeš.
Daleko smo iza komšija, jer Hrvatska, Srbija, Makedonija i Slovenija kotiraju na samom vrhu liste.
Još je alarmantniji podatak da u BiH trenutno postoji više od 600 osoba kojima je potrebna transplatacija bubrega.
Prema pisanju sarajevskog "Sana" u posljednjih godinu nije urađena ni jedna kadaverična transplantacija bubrega, iako je više od 70.000 građana potpisalo donorske kartice o darivanju organa nakon smrti. Najveći broj potpisnika donorskih kartica je u Sarajevu i ta cifra već prelazi 8.000.
Međutim, iako je Zakon o transplantaciji organa u FBiH, usvojen, pokazao se kao pun rupa. Jedna od njih je da donorska kartica praktično ne znači ništa, ukoliko rodbina pacijenta ne želi dati saglasnost da organi bude uzeti i presađeni drugom pacijentu.
Vahidin Šahović iz Klinike za hemodijalizu Kliničkog centra Koševo, kaže za "San" da je upravo to naj-veća kočnica u cijeloj ovoj priči.
"Broj osoba koje boluju od bubrežnih bolesti skoro se udvostručio unazad nekoliko mjeseci. U Saraje-vu ih je bilo negdje oko 160, sada ih ima više od 250", kaže Šahović za "San". Prema njegovim riječima, nedavno su izvršene tri transplantacije sa živog donora, dok je kadaverična transplanatciju i dalje rak rana ovog društva.
"Rodbina umrlih je najveći kamen spoticanja u ovoj priči. Imamo slučajeve gdje je utvrđena moždana smrt pacijenta, gdje je on potpisnik kartice, ali rodbina ne da saglasnost za transplantaciju. Sve dok je tako, ovo će i dalje biti veliki problem", kaže Šahović.
On upozorava da je na Klinici za hemodijalizu smješten i veliki broj djece, te da ni njima, kao ni drugima bez presađivanja bubrega nema pomoći, osim da godinama dolaze na hemodijalizu.
"Mi imamo pacijente koji više od 20 godina dolaze na hemodijalizu, jer ne mogu da dobiju bubreg. To je bolna istina. Čak imamo jednu osobu koja dolazi skoro 27 godina. No, ista je situacija i u drugim kantonima i opštinama. Svi muku muče sa ovim problemom, jer dok čekamo, brojke rastu, pacijenata je sve više, a transplanatacija sve manje i manje - upozorava Šahović.
Do sada je u FBiH urađeno ukupno 16 kadaveričnih transplantacija rožnjača, 12 kadaveričnih transplantacija bubrega, te tri kadaverične transplantacije jetre, podaci su ministarstva zdravstva FBiH.
U Republici Srpskoj još uvijek nije urađena ni jedna kadaverična transplantacija bubrega. Nedavno usvojeni zakon o transplanatciji tkiva i ćelija također nije zaživio u punom obimu. Građani RS-a veći-nom transplantacije organa obavljaju u inostranstvu, a unazad nekoliko godina bilo je 65 takvih slučajeva.
Ukoliko želite da potpišete donorsku karticu potrebno se da se javite na Kliniku za anesteziju i reanimaciju u Banjaluci ili se raspitajte u najbližoj zdravstvenoj ustanovi.
Prije toga, nudimo odgovore na nekoliko najčešćih i najvažnijih pitanja:
Zašto kadaverična transplantacija?
Kadaverična transplantacija organa je jedan od najpoznatijih primjera povoljne prakse u medicini kojom se ostvaruju velike uštede. Zbog činjenice da je sistem kadaverične transplantacije u BiH za sada daleko od funkcionalnog, sistem zdravstvenog osiguranja je značajno opterećen. Mogućnosti za povećanje broja kadaveričnih transplantacija su velike kada je u pitanju transplantacija bubrega. U različitim državama od 70-98 odsto svih transplantacija obavi se s organima dobivenim od umrlih.
Ko može postati davalac organa?
Sve osobe mogu izraziti svoju želju da daruju organe. U vrijeme smrti se određuje je li osoba za to pogodna ili ne. I mlađi od 18 g. mogu izraziti takvu želju.
Postoji li starosna granica za davaoce organa?
Ne postoji granica za davaoca organa. Odlučujući faktor je stanje organa koji se presađuju, a ne dob.
Koji organe i tkiva se mogu darovati?
Organi: srce, bubrezi, gušterača, pluća, jetra.
Tkiva: rožnica, kost, ligamenti, hrskavica, krvne žile.
Je li čovjek zaista mrtav kad mu uzimaju organe?
Organi se mogu uzeti samo osobama kod kojih je nastupila moždana smrt, jer bez mozga čovjek ne može da živi.
Evropski dan darivanja i presađivanja organa obilježava se 16. oktobra, a svrha je podizanje svijesti o važnosti donacija organa i presađivanja za spašavanje života operacijom, prilika za izražavanje solidarnosti i podrške svima koji trebaju presađivanje organa, te iskazivanje zahvalnosti donatorima i njihovim obiteljima.
Glasajte o ovoj temi u MONDO anketi!
(MONDO)