Udruženja Srba iz Hrvatske pokreću akciju prikupljanja potpisa radi ostvarivanja prava.
Koordinaciono tijelo izbjegličkih i drugih udruženja i zavičajnih klubova Srba iz Hrvatske pokrenulo je akciju prikupljanja potpisa za ostvarivanje imovinskih, stanarskih i drugih stečenih prava Srba iz Hrvatske koja počinje u sredu, 15. decembra.
Potpisivanje peticije, kojom se u 12 tačaka od Hrvatske traži da reši pitanje svih prava oko 400.000 izbjeglih i prognanih Srba, trajaće do 31. januara iduće godine, izjavio je danas na konferenciji za novinare predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta.
On je naveo da je peticiju već podržalo 100 izbjegličkih i zavičajnih udruženja Srba iz Hrvatske i najavio da će potpisivanje biti organizovano u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj, kao i među Srbima u rasijanju - u SAD, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i evropskim zemljama.
Pravo na potpisivanje peticije imaju izbjegli i prognani Srbi, zatim oni porijeklom iz Hrvatske, koji su u Srbiji od 1918. godine, kao i drugi građani Srbije, koji u toj zemlji imaju bilo kakvu imovinu, objasnio je Linta.
Svima njima upućen je poziv da svojim potpisom osnaže peticiju koja je već poslata na 150 releventnih adresa, kazao je Linta i podsjetio da se peticijom od EU traži da s Vladom Hrvatske ne potpisuje ugovor o pristupanju sve dok ne ispoštuje evropske standarde i ne ispuni sve obaveze prema svojim građanima srpske nacionalnosti.
"Ova peticija apsolutno nije uperena protiv Hrvatske, jer vjerujemo da je i u njenom interesu da nema nezadovoljnih građana, a istovremeno treba da podstakne vlasti Srbije da se adekvatnije založi za prava naših građana", istakao je Linta.
Podsetivši da su podržali sastanak predsjednika dvije zemlje Borisa Tadića i Ive Josipovića, on je naglasio da izbjegli Srbi nisu zadovoljni što je na tom sastanku "koncept temeljnih ljudskih prava zamijenjen, konceptom osnovnih potreba koji se svodi na hrvatsku formulu stambenog zbrinjavanja".
Linta je ukazao da je hrvatski koncept, koji su podržali UNHCR i EU, diskriminatorski, uslovljen povratkom i visokom cijenom otkupa stanova i svodi se na zbrinjavanje izbeglica koji su u stanju nužne potrebe.
"Mi na taj koncept ne pristajemo, jer ključno pitanje nije povratak, već poštovanje prava, a stvar je pojedinca kako će da raspolaže pravima u skladu sa svojim potrebama", naglasio je on.
Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Milojko Budimir je istakao da se peticijom pokreću pitanja obnove uništene i povratka nasilno oduzete imovine i traže stanarska prava ili pravična naknada.
Pored toga, izbegli Srbi zahtevaju isplatu dinarske i devizne štednje i zaostalih penzija, pravo na akcije ili naknadu za neučestvovanje u procesu privatizacije, reviziju presuda za ratne zločine donijetih u odsustvu okrivljenih i prestanak etnički motivisanih suđenja, kao i završetak ekshumacija i identifikacija nestalih.
On je istakao da ova pitanja moraju biti riješena prije ulaska Hrvatske u EU, jer će, u suprotnom, ostati na marginama i biti zaboravljena.
Predsjednik Naprednog kluba Čedomir Antić je ukazao da su Srbi iz Hrvatske najveća prognana grupa u Evropi.
"Pitanje politički prognanih građana Hrvatske, pripadnika srpskog naroda, nije samo dio korpusa ljudskih i građanskih prava. Riječ je i o kolektivnim ljudskim pravima", rekao je Antić.
Podsjetivši da su Srbi od dolaska na prostore Hrvatske neprekidno imali kolektivna prava, Antić je naglasio da Srbija, prema slovu Ustava iz 2006. godine, ima obavezu da štiti prava Srba izvan Srbije.
(Tanjug)
