Podrška Tonija Blera Hašimu Tačiju dovedena je u pitanje zbog njegove uloge u skandalu oko trgovine organima, piše danas "Telegraf".
U tekstu pod naslovom "Blerov kosovski trijumf pomračen", list navodi da je švajcarski senator Dik Marti svojim izvještajem Savjetu Evrope do temelja potresao najnoviju evropsku državu.
Marti je u izvještaju, koji je rađen dvije godine, optužio Tačija ne samo da je mafijaški bos, ubica i diler drogom, već i da je bio umiješan u aktivnosti grupe koja je 1999. godine ubijala zatvorenike da bi prodavala njihove bubrege.
"Telegraf" navodi da je ovaj izvještaj na Kosovu dočekan sa užasom, ali ne zbog njegovog sadržaja, već zbog toga što su te optužbe, koje su iznošene i ranije i ostale su nedokazane, ugrozile kredibilitet zemlje koja je proglasila nezavisnost 2008. godine.
"Ako se ikada dokaže da je lider OVK koga je Bler podržavao zaista bio mafijaški bos, ubica i diler ljudskim organima, onda će istorija kampanje na Kosovu morati biti ponovo napisana, a sjaj koji je tamo stavio Bler nestaće", piše britanski dnevnik.
"Telegraf" ističe da opasnost za Kosovo sada leži u tome da još nije steklo punu državnost, a može ostati izolovano nakon izvještaja Martija, čija je, kako se navodi, najgora tvrdnja da su velikom broju Srba i drugih zatvorenika, koji su prebačeni u Albaniju u toku rata gdje su i ubijeni, izvađeni organi i prodavani.
List podsjeća da je prvu optužbu ove vrste iznijela nekadašnji glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte, u svojoj knjizi 2008, a istraga koja je uslijedila nije uspjela da dokaže te optužbe, za koje je Tači rekao da su klevetničke.
Braneći svoj izvještaj, Marti je rekao da je često u očima svjedoka vidio "užas".
"Otkrili smo da su za ovo znale obavještajne službe različitih zemalja. Policija je za to znala. To su znali pojedinci privatno koji bi rekli 'da, ja to znam, ali zbog političkih razloga odlučili smo da ćutimo i imali smo obavezu da ćutimo'", naveo je Marti.
Zapadne zemlje odlučile su da su mir i stabilnost na Balkanu i na Kosovu dovoljno važni da su ignorisali i pravili se da ne vide zločine novih lidera Kosova i tolerisali su njihovu umiješanost u organizovani kriminal.
List podsjeća da su britanske trupe ušle u Prištinu nakon 78 dana kaznenog bombradovanja Srbije 1999. godine i da je to bila jedna od prvih planiranih vojnih intervencija Blera, koji je, kako se navodi, bio odlučan da djeluje na Kosovu nakon horora rata u BiH.
Bler je, piše list, počeo saradnju sa svojim prijateljem američkim predsjednikom Bilom Klintonom i dobio ne samo učešće SAD u avio napadima NATO, već su i poslali vojnike na Kosovo.
"Nakon bombardovanja i izlaska srpskih snaga uslijedila su etnička čišćenja, srpska policija ubijala je albanske civile, a pripadnici OVK Srbe, Rome i Albance koje su optužili da su sarađivali sa Srbima", piše "Telegraf" i dodaje da nijedna strana nije bila nevina, što je Bler odličo znao, ali je po njegovom mišljenju bilo važno da se djeluje.
List navodi da su se odnosi promenili nakon povlačenje vojske i policije Srbije, jer su se na Kosovo vratile stotine hiljada albanskih izbjeglica koje su predvođene OVK počele sa osvetom nad Srbima u enklavama, a snage NATO su okretale glavu na drugu stranu na sve što se dešavalo.
"Klinton je danas ovjekoviječen u bronzanoj statui u Prištini, a prošlog ljeta Blera su pozdravile hiljade ljudi, a predstavljeni su mu i dječaci 'Tonibleri', koji su dobili ime u njegovu čast", piše "Telegraf".
(Srna/MONDO)