• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Haški tužilac: BiH gurali u Veliku Hrvatsku

Tužilaštvo u završnoj riječi suđenja šestorici ratnih lidera bosanskih Hrvata, dokazivali stvaranje Velike Hrvatske po Tuđmanovom nalogu.

 Haški tužilac: BiH gurali u Veliku Hrvatsku Izvor: MONDO

Za zločine nad Muslimanima u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni 1993-94, optuženi su tadašnji premijer samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosne Jadranko Prlić; ministar odbrane Bruno Stojić; načelnik glavnog štaba Hrvatskog vijeća odbrane Slobodan Praljak, zamjenik komandanta HVO Milivoj Petković; ministar unutrašnjih poslova Valentin Ćorić i šef komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić.

Tužilac Kenet Skot rekao je da su optuženi bili učesnici u zajedničkom zločinačkom poduhvatu "trajnog uklanjanja i etničkog čišćenja bosanskih Muslimana i drugih nehrvata" sa teritorija u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini koje su proglašene Herceg-Bosnom, u cilju njihovog prisajedinjenja Hrvatskoj, odnosno stvaranja "Velike Hrvatske".

Po riječima tužioca Skota, na čelu tog zločinačkog poduhvata bio je tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman čija je "opsesija" bila obnavljanje granica hrvatske banovine iz 1939. godine, koja je obuhvatala veliki dio BiH.

"Optuženi su radili na ostvarivanju Tuđmanove vizije 'Velike Hrvatske'", a to su činili "ultimatumima, uništavanjem i proterivanjem" Muslimana, naznačio je zastupnik optužbe.

Kao dokaz za to, Skot je citirao riječi koje su tokom rata u BiH izgovorili sami optuženi. Prlić je, po tužiocu, više puta potvrdio da je "samo sprovodio Tuđmanova uputstva". Slobodan Praljak je, takođe, jednom rekao da "sprovodi politiku hrvatske države, Franje Tuđmana, (ministra odbrane) Gojka Šuška...".

Tužilac je naglasio i da je predsjednik Tuđman pisao i govorio da je BiH "neodvojivi" dio Hrvatske, a bosanska država "vještačka, neprirodna i neodrživa".

Da je Tuđman bio "opsjednut" obnovom kratkotrajne hrvatske banovine, proglašene sporazumom Cvetković-Maček 1939, tokom suđenja je posvedočio Josip Manolić, koje je za vrijeme rata bio jedan od njegovih najbližih saradnika, podsjetio je tužilac Skot.

I tadašnji hrvatski ministar spoljnih poslova Mate Granić napisao je, po Skotu, u svojim memoarima da mu je Tuđman "često govorio da je banovina najbolje rješenje".

Zastupnik optužbe citirao je i iskaz ambasadora SAD u Hrvatskoj Pitera Galbrajta (Peter Gallbraith) da mu je Tuđman govorio kako "BiH ne može i neće opstati kao suverena država" i da bi njeni "veliki dijelovi trebalo da budu u Hrvatskoj".

Po Galbrajtu, Tuđman se otvoreno zalagao i za razmjenu stanovništva, naglasio je tužilac, a jednom je američkom ambasadoru i pokazao mapu BiH "podjeljene po sredini".

"Optuženi su od 1993. sprovodili etničko čišćenje Muslimana, slijedeći te Tuđmanove ideje", podvukao je Skot.

Tužilac je podsjetio i da je Tuđman, 30. marta 1991. u Karađorđevu o podjeli BiH razgovarao sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem.

"Poslije razgovora u Karađorđevu, Tuđman je govorio da će biti teško održati BiH kao jedinstvenu državu...i da više neće biti velikih muslimanskih oblasti", kazao je tužilac Skot.

Optužba na suđenju Prliću i saoptuženima nastavlja izlaganje završne riječi.

Prlić i ostali optuženi su su u 26 tačaka za progon na političkoj vjerskoj i rasnoj osnovi, ubistva, silovanja, deportacije, nečovječno postupanje, protivpravno zatvaranje, nehumana djela, uništavanje i oduzimanje imovine, bezobzirno razaranje naselja i kulturnih i vjerskih objekata, prinudni rad, protivpravno terorisanje civila.

Ta krivična djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija.

Zločine su počinile snage Hrvatskog vijeća odbrane u opštinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vares, kao i u logorima Heliodrom, Vojno, Dretelj i Gabela.

Svi optuženi su se u aprilu 2004. dobrovoljno predali Tribunalu, a u septembru iste godine su pušteni na privremenu slobodu do početka suđenja, krajem aprila 2006.

(Beta/MONDO)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE