U Beogradu se najduže čeka na građevinske dozvole u konkurenciji 22 grada jugoistočne Evrope, objavila je danas Svjetska banka.
U izvještaju o uslovima poslovanja u jugoistočnoj Evropi, gradovi Srbije su najlošije rangirani u pogledu izdavanja građevinskih dozvola uprkos Zakonu o planiranju i izgradnji iz 2009. kojim je taj proces pojednostavljen.
Situacija, međutim, nije ujednačena - najlošija je u Beogradu, u kojem se na građevinsku dozvolu sada čeka skoro godinu dana, pet mjeseci duže nego 2008, kada je objavljen prethodni izvještaj Svjetske banke, koji mjeri napredak u reformama u četiri oblasti - procedure za pokretanje firmi, za izdavanje građanskih dozvola, upis imovine i sudsko izvršenje ugovora.
U konkurenciji 22 grada Srbije, Bosne Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Moldavije, Kruševac je za samo jedno mjesto bolji od Beograda po izdavanju građevinske dozvole, Užice je na 16. mjestu, a Vranje i Zrenjanin dijele 13. poziciju. U Vranju, kako se navodi, dozvola sada može da se dobije za šest mjeseci, što je tri mjeseca brže nego prije tri godine.
Ekonomista Svjetske banke Tea Trumbić kazala je za Betu i EurAktiv da je u ovoj oblasti nekoliko gradova ostvarilo napredak zahvaljujući Zakonu o planiranju i izgradnji, dok je u nekim drugim uočen problem u pogledu navikavanja agencija, ali i kompanija, na nove uslove.
Na pitanje zašto je situacija i dalje loša uprkos usvajanju Zakona o planiranju i izgradnji 2009. godine kojim je trebalo da izdavanje dozvola bude pojednostavljeno, ona je kazala da je za primjenu zakona uvijek potrebno vrijeme, a ukazala je i na nejasnoće u primjeni odredbi o pretvaranju prava korišćenja u svojinska prava.
Dobijanje građevinske dozvole najlakše je u makedonskom gradu Bitolju, u kojem je za to potrebno 96 dana, po čemu se Bitolj našao na 27. mjestu u svijetu.
Cjelokupna procedura izdavanja građevinskih dozvola najlakša je u Nikšiću u Crnoj Gori. Troškovi tog posla najviši su u Podgorici - 2.132 odsto prihoda po stanovniku, odnosno 140.000 dolara, a najniži u moldavskom Baltiju - 110 odsto prihoda po stanovniku, odnosno 1.852 dolara.
Gradovi u Srbiji su generalno gledano skupi kada je riječ o građevinskim dozvolama, pa ti troškovi iznose tri četvrtine troškova svih procedura u protivvrednosti od 83.278 dolara.
S druge strane, u Zrenjaninu je najefikasniji sud u regionu za rješavanje privrednih sporova i izvršenje ugovora. Tamo je, kako se navodi, potrebno 10 mjeseci za tu proceduru, što je isto kao u SAD.
"U Zrenjaninu se koriste informacione tehnologije kao pomoć sudijama pri upisu predmeta u upisnik i upravljanju sudom. Preduzetnici takođe mogu da se opredijele za sistem alternativnog rješavanja sporova (medijacija), kojim je smanjen broj predmeta u radu", navodi se u izvještaju.
Da je dobar rezultat postignut zahvaljujući rješenjima koja su primjenjena u toj lokalnoj zajednici pokazuje činjenica da se u Srbiji nalazi i jedan od najsporijih sudova u regionu - u Kruševcu, gdje postupak može da traje i dva puta duže nego u Zrenjaninu.
Po izvršenju ugovora, najlošiji je kosovski grad Prizren, gdje se nalazi jedini privredni sud na Kosovu. Najduža procedura zabilježena je u Mostaru - četiri godine.
Kada je riječ o pokretanju firmi, Srbija je oko prosjeka na donjoj strani liste, ali po izvršenju ugovora ima Zrenjanin koji je na vrhu", kazala je Trumbić i dodala da se "definitivno i u Srbiji može pronaći najbolja praksa".
"Opšta poruka izvještaja jeste da su svi gradovi napredovali u najmanju ruku u nekim od oblasti, pa su i u Srbiji mnogi gradovi ostvarili poboljšanje u nekim oblastima. Učinjen je napredak u pokretanju firmi kroz jedinstveni šalter (one stop shop), što smanjuje vrijeme i složenost postupaka za pokretanje poslovanja", kazala je ona.
"Velike razlike u privrednim propisima u regionu ukazuju na prostor za poboljšanja", navodi se u izvještaju.
(Beta/MONDO)