"Pošta Srbije" je na inicijativu Saveza Srba iz regiona odštampala poštansku marku sa likom pjesnika Alekse Šantića povodom 100 godina od smrti srpskog književnog velikana.
Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta rekao je Srni da se prvi put u Srbiji štampa personalizovana poštanska marka sa Šantićevim likom, te da su ovom inicijativom željeli da ukažu na značaj velikog pjesnika i rodoljuba.
"To je veoma važno jer je riječ o jednom od najznačajnijih boraca za nacionalno jedinstvo i slobodu srpskog naroda", rekao je Linta, podsjetiviši da se sutra navršava 100 godina od smrti slavnog pjesnika.
On smatra da Šantić i njegovo djelo nisu dovoljno zastupljeni u školskim programima, zbog čega bi prosvjetne vlasti u Srbiji trebalo da posvete veću pažnju ovom pjesniku i njegovoj zaostavštini, kako bi dobio značajniji prostor u udžbenicima osnovnih i srednjih škola.
"Šantić je bio čovjek koji je kroz pjesme iskazivao ljubav prema svom narodu i isticao surovu istinu da je srpski narod na području BiH u 19. vijeku i početkom 20. vijeka patio i bio porobljen", naglasio je Linta.
Prema njegovim riječima, Šantić je istovremeno pokazivao nepokolebljivu vjeru u borbu za slobodu i dočekao je trenutak da srpski narod u najvećoj mjeri bude ujedinjen 1918. godine, doduše, ne pod imenom kakvo je on želio.
"To svoje osjećanje je iskazao i pjesmom o čuvenom vojskovođi Stepi Stepanoviću prilikom njegove posjete Mostaru 1919. godine. Istovremeno, iskazivao je toleranciju i prema komšijama drugih vjeroispovjesti", podsjetio je Linta.
On je naveo da je Šantić, nažalost, u ratu devedesetih godina prognan iz Mostara, te da je oštećen i njegov grob.
"Mostar je ostao bez njegovog spomenika i ulice, a zapaljena je i porušena Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru. Upravo su ta crkva i Šantić bili najznačajniji simboli srpstva u ovom gradu", istakao je Linta.
Aleksa Šantić rođen je 27. maja 1868. godine u Mostaru, gdje je i preminuo 2. februara 1924. godine.
Napisao je i objavio više od 800 pjesama, od kojih su najpoznatije "Mi znamo sudbu", "Ostajte ovdje", "Emina", "Pretprazničko veče", "O klasje moje", "Veče na školju" i "Moja otadžbina".
Bio je osnivač kulturnog lista "Zora", predsjednik Srpskog pjevačkog društva "Gusle" i dopisni član Srpske kraljevske akademije, u koju je izabran 1914. godine.
Srna
