Predsjednik Srbije poručio je danas u Šumaricama da žrtve koje srpskog naroda u 20. vijeku obavezuje na prevazilaženje političkih i ideoloških nesuglasica.
"Istorijsko sjećanje na ove žrtve dio je identiteta srpskog naroda i nasljeđe koje obavezuje. Nezaborav je jemstvo našeg nacionalnog i državnog identiteta, ali sjećanje na žrtve postavlja pred nas i obavezu da kada je u pitanju nacionalni interes nastojimo da prevaziđemo sve podjele: kako one ideološke nastale tokom Drugog svjetskog rata, tako i dnevnopolitičke koje nosi svako vrijeme, pa i ovo naše", rekao je predsjednik Boris Tadić.
To sjećanje obavezuje i na stvaranje građanskog i tolerantnog društva na idelima za koje su položeni mnogi životi građana Srbije, istakao je predsjednik Tadić , govoreći na obilježavanju 70. godišnjice stradanja u Šumaricama.
On je rekao da su velike žrtve ugrađene u temelje srpske državnosti i da je istorijsko sjećanje na žrtve neodvojivi dio srpskog državnog i nacionalnog identiteta.
Žrtve srpskog naroda, prema njegovim riječima, imaju smisla samo ako se Srbiji obezbijede sigurna budućnost, trajni mir i regionalna saradnja.
"Istorijsko nasljeđe srpskog naroda je teško i tragično, ali naša opredijeljenost da tragamo za iskrenim pomirenjem i formulama regionalne saradnje i rješenja svih preostalih konflikata zato je dosljedna i odlučna", naglasio je predsjednik Srbije.
Istorijsko nasljeđe, kako je dodao, podučava i najbolji je put za srpski narod put osvajanja ličnih sloboda, demokratije i vladavine prava.
Opredjeljenjem za uspostavljanje građanskog tolerantnog društva koje uvažava razlike tumačimo one ideale za koje su položeni brojni životi nevino stradalih u skladu sa vremenom u kome živimo i vrijednostima koje će svrstati Srbiju u napredna društva Evrope, rekao je Tadić, dodajući da time nastavljamo put kojim su smjelo krenuli naši preci u 20. vijeku.
"Zato na današnji dan moramo imati snage da osudimo i one koji su u ime našeg naroda činili zlo drugima", rekao je Tadić.
Podsjećajući da je na početku ustanka 1941. godine u centralnoj Srbiji ubijeno 11.522 ustanika, a da je u odmazdi nacista strijeljano oko 21.800 civila, Tadić je rekao da je u Drugom svetkom ratu srpski narod potvrdio slobodarsku tradiciju i spremnost da brani teško stečenu slobodu po svaku cijenu.
Krvava jesen 1941. postala je, kako je podsjetio, još tragičnija kada su monarhisti i komunisti u Srbiji ušli u sukob i otpočeli krvavi građanski rat.
"Jesen 1941. jedan je od najtragičnijih trenutaka Srbije i srpskog naroda u posljednja dva vijeka. Glavi stradalnici bili su naši sunarodnici, ali stradali su i Jevreji i Romi. Na ovaj dan stradanja dužnost nam je da se sjećamo svih žrtava Drugog svjetskog rata koje su ubijane samo zato što su Srbi, a posebno se sjećamo genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u takozvanoj NDH", kazao je Tadić.
"Danas prizivamo u sjećanje sve poginule u borbi za slobodu i osuđujemo sve koji su sarađivali sa okupatorom", poručio je Tadić na komemoraciji "Veliki školski čas", kojom se svake godine obilježava godišnjica smrti nekoliko hiljada civila iz kragujevačkog kraja koje su u znak odmazde strijeljale njemačke okupacione snage.
Šumarice, kako je zaključio, obavezuju na nezaborav svih ubijenih civila i ustanika, pripadnika partizanskog i ravnogorskog pokreta, ali i na žrtve crvenoarmejaca koji su učestvovali u borbama za oslobađanje Srbije.
(Tanjug)