U petak, 11. jula, navršava se 13 godina od ulaska snaga Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenicu.
U petak, 11. jula, navršava se 13 godina od ulaska snaga Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenicu, muslimansku enklavu u istočnoj BiH koja je formalno bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija i u kojoj je potom izvršen masakr nad stanovništvom.
Napad na Srebrenicu počeo je 6. jula 1995. godine i završio se pet dana kasnije ulaskom generala Ratka Mladića u grad. Holandski bataljon UN bio je stacioniran u enklavi u vreme napada srpskih snaga.
Mladić je tada televiziji sa Pala izjavio da se nalazi u "srpskoj Srebrenici", da grad "predaje srpskom narodu" i da je "došlo vreme za osvetu Turcima" na tom prostoru.
Prema optužnicama Haškog tribunala, vojnici pod komandom generala Mladića su do 19. jula organizovano i sistematski ubili oko 8.000 muslimana. Oko 30.000 žena i dece deportovano je za dva dana.
U izveštaju holandskih stručnjaka, objavljenom 10. aprila 2002, koji su istraživali okolnosti pada Srebrenice tokom rata u BiH, ocenjeno je da holandska vlada i UN snose deo odgovornosti za masakr muslimana 1995. godine. Nakon toga holandska vlada i načelnik Generalštaba holandske vojske podneli su ostavke.
Krajem 2006. holandsko ministarstvo odbrane donelo je odluku da odlikuje 850 pripadnika holandskog bataljona, koji su 1995. bili stacionirani u vojnoj bazi Potočare. Većina tih vojnika odlikovanje je primila 4. decembra na ceremoniji u holandskom gradu Asenu, gde je otkrivena spomen-ploča u njihovu čast, a neki od njih su odbili da prime odličja za angažman u Srebrenici.
U novembru 2004. vlada RS uputila je izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalim u Srebrenici konstatujući da se u Srebrenici desio "zločin velikog obima". U izveštaju vladine Komisije za Srebrenicu navedeno je da je tokom ofanzive srpskih snaga na tadašnju "zaštićenu zonu"
u julu 1995. ubijeno 7.800 Bošnjaka, kao i da su otkrivene 34 nove masovne grobnice.
Za genocid u Srebrenici 1995. optuženi su vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić, koji su i dalje van domašaja Tribunala.
General Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik Ratka Mladića i ratni šef obaveštajne službe Glavnog štaba VRS uhapšen je 31. maja prošle godine i izručen Haškom tribunalu.
Za genocid nad srebreničkim muslimanima optužena su još osmorica bivših oficira VRS: Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Vinko Pandurević, Drago Nikolić, Ljubomir Borovčanin i Milorad Trbić, a za zločine protiv čovečnosti u Srebrenici i Žepi Milan Gvero i Radivoj Miletić.
Suđenje osmorici bivših oficira VRS, koji su se dobrovoljno predali Haškom tribunalu, počelo je 14. jula prošle godine.
Za zločine protiv čovečnosti u Srebrenici optužen je i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić, koji je na slobodi do početka suđenja koje je zakazano za 24. jul ove godine.
Za zločin u Srebrenici prvi je osuđen Dražen Erdemović, pripadnik 10. diverzantskog odreda VRS, koji je bio pod komandom Mladićevog Glavnog štaba.
U martu 1998. Erdemović je osuđen na pet godina zatvora, na osnovu priznanja da je učestvovao u masovnoj egzekuciji muslimana iz Srebrenice 16. jula 1995. godine na poljoprivrednom dobru Branjevo kod Pilice. Prema njegovoj proceni, toga dana na tom mestu ubijeno je oko 1.200 muškaraca i dečaka.
General VRS Radislav Krstić osuđen je 2001. na 46 godina zatvora za genocid u Srebrenici, a u aprilu 2005. Žalbeno veće Tribunala donelo je novu presudu kojom je Krstić osuđen na 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje genocida.
Bila je to prva presuda Haškog tribunala za genocid.
General Krstić je u vreme zločina bio zamenik, a potom i komandant Drinskog korpusa VRS. Sudije su ocenile da je dokazano da je general Krstić preuzeo komandu korpusa 13. jula 1995. i da su jedinice Drinskog korpusa i jednice Glavnog štaba VRS, od 13. do 19. jula 1995. ubile između 7.500 i 8.000 muslimanskih muškaraca i dečaka.
Krstić je tokom suđenja imenovao Ratka Mladića i još petoricu oficira kao odgovorne za ubistva muslimana u Srebrenici.
Za zločine u Srebrenici Tribunal u Hagu osudio je bivše oficire VRS Momira Nikolića na 27 godina zatvora, Vidoja Blagojevića na 18, Dragana Obrenovića na 17 i Dragana Jokića na devet godina zatvora.
U znak sećanja na ubijene Bošnjake, u Potočarima kod Srebrenice izgrađen je Memorijalni centar koji je zvanično otvorio bivši predsednik SAD Bil Klinton 20. septembra 2003. godine.
Na groblju u sklopu Memorijalnog centra, tada su sahranjeni posmrtni ostaci 107 identifikovanih žrtava, a do sada je sahranjeno 2.907 osoba.
Komemoraciji u Potočarima, povodom desetogodišnjice obeležavanja tog zločina, prisustvovalo je više od 50 predstavnika država i međunarodnih organizacija, ukljućujući i predsednika Srbije Borisa Tadića.
U znak protesta što još nisu uhapšeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić, komemoraciji nije prisustvovala bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla Del Ponte.
Bivši visoki predstavnik za BiH Kristijan Švarc-Šiling je uoči odlaska sa te dužnosti uveo zakon prema kojem Memorijalnim centrom, koji se nalazi u Potočarima u RS, upravlja država BiH i njen upravni odbor.
Početkom jula 2006. Vlada Srbije osudila je sve ratne zločine u jugoslovenskim ratovima, među kojima su posebno pomenuti zločini u Srebrenici i Bratuncu.
Međunarodni sud pravde u Hagu je prošle godine doneo presudu prema kojoj je u Srebrenici počinjen genocid.
U junu prošle godine porodice žrtava genocida u Srebrenici tužile su UN i Holandiju zato što su propustile da zaštite civile u toj enklavi. Godinu dana kasnije u holandskom sudu počeo je proces po toj tužbi.
(Beta/www.mtsmondo.com)