Dirigovanje pregovorima preuzimaju SAD?

Pregovori Beograda i Prištine su za Evropsku uniju vjerovatno završeni i ukoliko oni budu nastavljeni to će biti pod dirigentskom palicom Vašingtona, izjavio je profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić.

Sa druge strane, analitičar Dušan Janjić navodi da će pregovori biti nastavljeni na ekspetskom nivou.

I iz Prištine na tu temu stižu veoma ozbiljne tvrdnje - dnevnik Tribuna piše da su zapadne diplomate uznemirene pravcem koji je krenuo proces, pošto se očekuje da Srbi na sjeveru Kosova u narednim danima donesu jednostrane odluke proglašavnje autonomije za sjever, što bi uticalo na otežavanje situacije na terenu.

Prva reagovanja na neuspjeh pregovora pod posredstvom EU stižu danas i iz Rusije, a glavni zaključak je da nije Kosovo glavni problem na putu Srbije ka EU, već da nam je "Njemačka došla glave".

Profesor Simić je za RTS ocijenio da izostanak dogovora ne uliva mnogo nade da će Evropska komisija predložiti Srbiji datum za početak pregovora.

On je rekao da su danas mnogi razočarani "jer smo svi očekivali da će se ti pregovori završiti sa nekakvim dogovorom".

"U ovom trenutku ne čini mi se da smo na kraju pregovora, kako sugeriše Ketrin Ešton, jer za Evropsku uniju ovaj posao je formalno završen. Ukoliko pregovora bude dalje, vjerovatno je da će biti pod dirigentskom palicom Vašingtona", rekao je Simić.

Prema njegovim riječima, jedan put je pređen i to za vrlo kratko vreme i potrebno je izvjesno vrijeme da se javnost u Srbiji i Prištini privikne na novu situaciju.

Možemo sada da kažemo da je čaša poluprazna i polupuna, kaže Simić, objašnjavajući da poslije prve runde pregovora "nismo mogli ni da vidimo sliku Ivice Dačića i Hašima Tačija, a poslije smo videli i sliku rukovanja Tomislava Nikolića sa Atifetom Jahjagom".

Profesor FPN smatra da za Srbiju ovakav ishod dosadašnjeg toka pregovora, ne uliva mnogo nade da će izvještaj biti onoliko pozitivan koliko je potrebno "da bi na osnovu njega Evropska komisija predložila određivanje datuma za početak pregovora, što jeste bila centralna tema od majskih izbora prošle godine i to svakako komplikuje situaciju".

Simić je dodao da se realno i nije moglo očekivati čudo u Briselu, ali i da se nešto pomjerilo, tako da se mogu očekivati sastanci beogradskih i prištinskih političara.

"Mislim da ćemo imati u narednim danima susrete političare iz Prištine i Beograda, a možda ćemo aktivirati oficira za vezu", rekao je Simić.

Priština je nepopustljiva, jer Vašington ima stav da ne želi još jednu Republiku Srpsku na Balkanu, podsjetio je Simić.

Govoreći o Srbima na Kosovu južno i sjeverno od Ibra Simić je rekao da će oni morati da se nađu sa iste strane stola, jer samo tako će moći u Skupštini Kosova da ostvare sve što je Ahtisarijevim planom za njih predviđeno.

Upitan da prokomentariše ponuđenu ostavku Aleksandra Vučića, Simić je rekao da je Vučić iskusan političar i da u ovom trenutku ni njemu ni Ivici Dačiću ne odgovora ovakav ishod pregovora.

"To nije ništa neočekivano, on je u više navrata govorio da se nije rodio u fotelji i mislim da je dobro čuti i ovo od naših političara, ukoliko ne postignu ono što su postavili kao ciljeve da ponude ostavku", zaključio je Simić.

Sa druge strane, politički analitičar Dušan Janjić rekao je Srni da će se razgovori Beograda i Prištine sigurno nastaviti na nivou eksperata, te ocijenio da je rješenje u nekoj vrsti Erdutskog sporazuma, postignutog u Hrvatskoj za Srbe u istočnoj Slavoniji.

Na osnovu Erdutskog sporazuma je sprovedena takozvana mirna reintegracija srpskih područja istočne Slavonije, Baranje i Srema u Hrvatsku.

"Glas Rusije danas piše da Srbija ostaje van EU zato što Njemačka tako želi, a ne zbog toga što ne može da se dogovori sa Albancima u Prištini.

Pregovori u Briselu imali su samo jednu nepoznanicu: koliko je Beograd spreman da popustiti odjednom. Još uvijek nije kasno da Beograd, od ovog proljeća oslobođen balasta evropskog puta, redefiniše svoju evropsku agendu.

Takav korak podrazumijevao bi prekid pregovora sa Albancima u Prištini pod patronatom EU i SAD i opredjeljenost da se u rješavanje pitanja Kosova i Metohije uključe i druge sile, u okviru UN, dok za to još nije kasno.

Srbija je bila spremna da plati najveću cijenu za prijem u EU i to joj nije bilo dovoljno ni za početak pregovora o članstvu. Tu okolnost niko u Briselu ne može da joj zamjeri i ona je najjači argument Beograda za promenu evropske politike - stoji u osvrtu.

U takvim okolnostima, Srbija bi iznutra mogla sebe da uređuje po evropskim standardima, da suzbija korupciju i kriminal i insistira na pravima Srba na Kosovu i Metohiji, budno motreći na njihovu bezbjednost i pedantno bilježeći i objavljujući svaki incident - kaže se u tekstu povodom nesupjelih srpsko-albanskih pregovora u Briselu.

Na spoljnopolitičkom planu, Srbija bi takvim potezom dobila prirodno mjesto u Evropi: u orbiti evropsko - ruskih, odnosno rusko - njemačkih odnosa.

Takav korak iziskuje konkretnije ponude i garancije Moskve nego što je prošloneđelna izjava ruskog amasadora u Kosovskoj Mitrovici - da Srbija treba da se priključi životnoj snazi Rusije.

Prilika za takav korak je dobra, jer Beogradu niko ne može da prebaci krivicu za propast pregovora.

Ako pokaže volju da se uklopi u poredak rastućih rusko - njemačkih interesa, Srbija dobija sigurniji ili makar manje agresivan horizont na Zapadu i zaleđinu na Istoku, a bojazan da bi zbog promjene kursa trpjela ekonomija postala bi izlišna - navodi se u osvrtu.

(MONDO/agencije)